Osobama koje tek kreću u poduzetničke vode, često je najvrijednije što mogu dobiti upravo dobar savjet iskusnog poduzetnika. Upravo to prenošenje znanja i iskustva može pomoći mladom poduzetniku da uspije na tržištu. 

Toga su svjesni i u ICT županiji pa s lokalnom startup zajednicom Digitalna Dalmacija i partnerom Lean Startup Croatia već četvrtu  godinu zaredom organiziraju StartIT IT startup akademiju.

Kao i u prethodnim izdanjima, za polaznike stručne osmotjedne edukacije priredili su, u nizu aktivnosti, speed mentoring sesiju. Đulijano Nola i Ivan Biliškov, koji uz brojne kolege čine veliku mrežu njihovih mentora, tom su prigodom razriješili brojne nedoumice po pitanju daljnjeg razvoja njihovih projekata. 

EDIT CodeSchool Nikad nije prerano za programiranje: Osnovnoškolci u Dalmaciji već znaju izraditi vlastitu pametnu aplikaciju

U prve tri godine propali smo sedam puta, ali nismo odustali,
Đulijano Nola diplomirani je inženjer elektrotehnike te suosnivač startupa GoHome, Crno Jaje, GammaChef, OsigurajMe i Bots&Pots. Kako je ispričao, radeći u korporaciji shvatio je da svoju karijeru ne može ukalupiti u osmosatno radno vrijeme, pa je s partnerom Draženom Drnasom prije gotovo 20 godina pokrenuo prvu firmu.

2003. htjeli smo poslati poruku da se iz Splita može napraviti globalni killer. Kako tada, za razliku od danas, nije postojalo gotovo ništa, globalni killer trebao je biti mali softver pomoću kojeg će se sklapati dijelovi računala, što nikad nije upalilo. Usprkos tome, uvijek je ideja bila imati nešto vlastito. U prve tri godine sedam smo puta propali, ali nismo odustali. Upornost je ključ svega, istaknuo je Nola.

Za ono čime se danas može pohvaliti trebalo je i podosta hrabrosti. Najbolje to ilustrira činjenica da je napustio „siguran posao“ i isprva „propao“ kao 33-godišnjak koji je imao nezaposlenu suprugu i jednogodišnjeg sina.

Ipak, nastavili smo raditi jer smo vjerovali da smo dobri te da nešto možemo postići. U tom smo procesu, naravno, griješili, počevši od toga da smo, primjerice, radili softver za autoservisere, a nismo istražili tržište – ispostavilo se da tri četvrtine njih nema ni računala. Nakon toga napravili smo sjajnu stvar – softver za nekretnine. Konačno smo pogodili što ljudima treba i uspjeli riješiti njihov problem. Udružili smo se tada s Hrvojem Bujasom, s kojim i danas radimo, ispričao je Nola.

Gammachef roboti Otvoren prvi hrvatski restoran u kojem kuhaju - roboti: "Ovo će biti hrvatska inačica Tesle, ali u ugostiteljstvu"

Ta vertikalna tražilica za nekretnine, tehnološki izrazito složen projekt, i danas je u primjeni u šest europskih država. No, kako je 2008. nastupila nekretninska kriza, prebacili su se na Crno Jaje. Ono je u to vrijeme bilo 54. grupna kupnja u Hrvata, stoga je taj potez bio mnogima nelogičan. Međutim ovaj je poduzetnik objasnio kako su ga napravili da bi bili prvi, a ne 54. Cilj su ostvarili za svega dvije godine, a vodeće mjesto drže već deset. Izdvojio je potom najbitnije što su naučili prilikom prelazaka iz jednog u drugi projekt.

Trebate rješavati ono što je stvaran problem, a ne ono što vi percipirate kao problem. U suprotnom vaš proizvod nitko neće kupiti. Problemi su svugdje, a poduzetništvo je u svojoj biti rješavanje istih. Da ih nema, nitko ne bi dao ni novčića, izuzev možda za zabavu. No i ona je svojevrstan problem – nekome je, recimo, dosadno subotom navečer, pa tu „uskače“ noćni klub. Također, s GoHomeom smo naučili da nije dobro imati sva jaja u jednoj košari, može se dogoditi kriza koja će vas uništiti, pojasnio je Nola.

Ne postoji gora stvar od mijenjanja navika ljudi

O „poluuspješnim“ projektima i poukama koje je iz njih izvukao, govorio je i Ivan Biliškov, osnivač i CEO danas itekako uspješne IT tvrtke Codeasy, ujedno doktorand na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Agencijski razvijaju aplikacije za strane klijente, uglavnom po narudžbi, a paralelno razvijaju svoj startup Necogi – platformu koja služi kao pomoć pri detekciji i evaluaciji onečišćenja morskog dna kao i gibanja određenih biljnih i životinjskih vrsta, s tendencijom širenja na podmorne građevine.

Dijagnostika kvara broda, ilustracija Ploviti prije „sistematskog“ pregleda broda može se pretvoriti u skupo ljetovanje, ali zato su tu "doktori za brodove"

Za vrijeme studija računarstva na FESB-u bavio sam se raznim stvarima, u tom smo periodu napravili nekoliko softvera koji su određeno vrijeme generirali nekakav income. Bilo je to doba kad je bilo teško osvijestiti ljude da imaju problem u poslovanju, što je značilo i da im je trebalo objasniti da će im se u narednim godinama vratiti iznos koji bi uložili. Na primjer, po narudžbi smo za jednu autokuću radili softver za naručivanje ljudi u servisu, ali se ispostavilo da ga mehaničari nisu htjeli koristiti jer je mijenjao njihove principe rada. Također smo radili softver za jednu firmu sa splitskog područja koji je trebao zamijeniti ljude u prekucavanju, pisanju, sortiranju i skeniranju. Njima je ponajprije bio problem prebaciti se na drugi softver, a još veći to što su zahvaljujući njemu sve mogli odraditi za sat vremena dok se prethodno radilo o cjelodnevnom procesu, stoga su se počeli bojati za svoj posao. Nezgodno je kada im egzistencija ovisi o tom prihodu, a vi im namećete zamjenu, prisjetio se.

Nola se na to nadovezao poručivši da ne postoji gora stvar od mijenjanja navika ljudi te su se složili da to mladi poduzetnici trebaju imati na umu. Predstavio je potom suprotan, uspješan primjer softvera koji su nazvali „egzekutor“, a koji je značajno unaprijedio rad jednog splitskog komunalnog poduzeća, zbog čega je s partnerom zavrijedio titulu „informatičkih bogova“.

Kompletna pravna služba s 20-ak ljudi godišnje bi napravila otprilike 400 ovrha. U dva mjeseca s našim su softverom napravili njih čak 30 tisuća. Uspjeli smo i disciplinirati potrošače, svi su počeli plaćati račune jer su znali da će ih sustići ovrha, naglasio je.

Damir Brčić dodao je kako se uspješan projekt u konačnici uvijek nagradi u financijskom smislu, ali smatra kako su posebno zadovoljstvo emocije onih kojima se riješi problem.

Prvi moment mog zadovoljstva dogodio se prije više od 15 godina, kada je naš proizvod došao do veće mase ljudi. Napravili smo tool koji je mogao uhvatiti screenshot i uploadati ga na internet, kakav tada nije postojao. Talijanski časopis objavio je u malom boxu vijest o njemu, ljudi su u toj mjeri navalili da se nama srušio server, ispričao je Biliškov te time potvrdio Brčićevu konstataciju.

DotYourSpot Kako je ekipa DotYourSpot domaće ugostiteljstvo dovela na višu razinu?

Još je zapaženija postala firma koju je pokrenuo u partnerstvu s timom iz New Yorka. Radili su na softveru koji je koristilo 50-ak muzeja ondje, a u kojem je druga, švedska firma prepoznala potencijalnu opasnu konkurenciju, zbog čega ga je odlučila kupiti.

Bilo je teško ne prepustiti se emociji jer je tim od više od deset ljudi uložio tri, četiri godine razvoja. Uvijek su dvije opcije – prodati ili probati još zarolati cijelu priču, otkrio je te dodao kako je u njihovu slučaju račun presudio.

Globalizacija stvara strašne prilike

Finalisti StartIT akademije na počecima su svog poduzetničkog puta. Biliškov ih je ovom prigodom ohrabrio da se okušaju i na vanjskom tržištu, premda i sam i dalje ima podsoftver koji rješava fiskalizaciju isključivo u Hrvatskoj.

Danas je svijet jedno malo selo. Zahvaljujući internetu svi su povezani, stoga je lakše doći do klijenata. Mnogi odavde rade u, primjerice, Americi. Prethodno je za prodati nešto u Njemačku bilo potrebno otići ondje, obrazložio je.

Da je Internet promijenio (poduzetnički) svijet, smatra i Đulijano Nola.

Može li se? Naravno. Je li lako? Nije, ali nikad nije bilo lakše. Globalizacija stvara strašne prilike za sve nas. Internet je promijenio pristup informacijama, način na koji proizvod možete plasirati u svijet, ustvrdio je.

Slaven Damjanović i Nikolina Jerković Od slučajnog susreta uz muffine do suradnje: Kako coworking prostori mogu pomoći mladim poduzetnicima

U moru novih startupa u svijetu, uočio je i komparativnu prednost hrvatskih.

Nijemci su, uzmimo ih za primjer, u prednosti u odnosu na Hrvate jer su bogatija zemlja pa možda lakše mogu doći do investitora te imaju veće tržište na kojom proizvod mogu lokalno testirati. No njima je jednako teško kao i vama lansirati nešto u Americi. Nama može biti i jednostavnije jer su nam troškovi razvoja manji – ako, recimo, govorimo o zapošljavanju ljudi. Nijemci, Austrijanci, Amerikanci, ujedno, nisu ništa ni bolji ni pametniji od vas. Kad imate nešto što je super, nikoga nije briga tko stoji iza toga i otkuda je. U prednosti ste ispred mnogih čak i zahvaljujući EU fondovima, obrazložio je Đulijano Nola.

Kako vođenje vlastitog posla podrazumijeva značajan angažman i golemu odgovornost, Biliškov je iznio temeljnu motivaciju za ostanak u poduzetništvu.

Pokušao sam i ja raditi za drugoga, ali nešto interno u meni nije spavalo. Znao sam po cijele noći devati, dolaziti do klijenata i, iako se to sada stabiliziralo, od početka me guralo. Novci nisu glavni motivator, mene najviše motivira kreiranje nečega što drugi mogu iskoristiti. Kapitalan mi je pozitivan feedback kakav ne bih dobio da radim od 9 do 17 sati. Ovo jest naporno, problemi su drugačiji, ali sam na kraju dana zadovoljan, rekao je.

Nola je poručio startitovcima da im novac nikad ne smije biti glavna motivacija.

Moja je motivacija za ulazak u poduzetništvo stvaranje nečega iz ničega i da je to nešto nekome korisno. Ako radite kako treba i napravite ono što ljudima treba, novac će doći kao posljedica. Važno je, također, da si stvorite okruženje u kojem se dobro osjećate, odnosno da vi i ljudi s kojima radite dolazite sa zadovoljstvom, a ne s grčem na posao. Tako možete raditi i 16 sati dnevno i bit će vam lakše nego da radite nešto što vam nije gušt samo jedan sat. Ogromna je prednost poduzetništva i to što birate s kim ćete raditi, komentirao je.

Iznimno važnim Biliškov smatra i potporu u timu.

Nemoguće je napraviti nešto sam, ne samo zato što nemate skillove, nego zbog realnih životnih situacija kad ćete biti down, a kad će vam uskočiti partner. Tehnološki founderi, a i mi u počecima, često su radili grešku – zatvarali se u uredu i stvarali savršen kod pa se pokazalo da ga nikome ne mogu prodati. Vi ste važni kao tehnološki founder, ali je sales najvažniji i sve mora biti u njegovoj službi. Tražite partnere koji su drugačiji od vas i koji imaju vještine koje vi nemate, upozorio je Nola.

Shift konferencija Stručnjakinja iz Shopifya: U budućnosti ćemo sve više miješati offline i online iskustvo kupovine

Je li bolje imati softversku agenciju ili razvijati proizvode?

Dok je Đulijano Nola veliki zagovornik proizvoda, Ivan Biliškov ima softversku agenciju uz koju paralelno radi na razvoju vlastitog proizvoda.

Netko više voli raditi na softveru i razvijati ga godinama kroz sve faze procesa, a netko se voli iskušavati u novim tehnologijama i svakih par mjeseci raditi na nečemu novome. U agencijskom poslu veća je dinamika te on, prema mom iskustvu, više odgovara mlađima, dok oni mrvicu stariji vole stabilnost proizvoda, komentirao je Biliškov te napomenuo kako rad na proizvodu sa sobom nosi nešto veći rizik, ali i kako u njemu vidi budućnost.

Nola je savjetovao sudionicima da, čak i ako rade agencijski posao, barem jedan dio svog vremena posvete nečem vlastitom.

Raditi agencijski posao je, kako se zafrkava moj partner, kao da u klimatiziranom prostoru kopate zlatnom motičicom tuđi vinograd. S druge strane, dok ja sjedim s vama, Crno Jaje radi, na njemu trenutno 200-300 ljudi kupuje, naglasio je.

U prostorijama Spinita mogao se čuti još niz korisnih savjeta iz prve ruke. Startitovcima je poručeno da „direktorske sheme“ ne smiju postojati, odnosno da kao vlasnici tvrtki moraju biti upoznati sa svim poslovnim procesima i uskakati u sve njih po potrebi. Rečeno im je, između ostaloga, da kada imaju web shop moraju imati na umu dvije najvažnije stvari – jednostavnost i uspostavu povjerenja s kupcima. A da im je to sve uvelike koristilo, potvrdili su i oni sami.

U iščekivanju Demo Daya, zakazanoga za 1. prosinca, kada će se pitchevima boriti za vrijedne nagrade, veliko zadovoljstvo zbog sudjelovanja kako u ovom speed mentoring eventu tako i u kompletnoj StartIT akademiji iskazao je Josip Volarević, predstavnik tima dReader koji razvija decentraliziranu online knjižaru, izgrađenu na Solana blockchainu, koja omogućuje korisnicima čitanje stripova i mangi.

Imao sam proizvod u glavi, okupio sam ekipu koja je solidna i koja vjeruje u njega, ali je falilo „meso“. Akademija mi je pomogla pri istraživanju tržišta, kvalitetnom detektiranju problema i definiranju korisnika, što je prethodno visilo u zraku. Također smo napredovali po pitanju terminologije – prije ne bih uspio pristupiti ozbiljnom investitoru. Miro Hegedić i Filip Stipančić tijekom samog programa bili su genijalni. Jako mi je značio i princip „jedan na jedan“ s mentorom. Zbog privatnih problema nisam mogao pristupiti svim predavanjima, a on mi je jasno dao do znanja te i dokazao da su oni tu zbog nas. Da toga nije bilo, možda bih i odustao od programa, a onda je upitno kako bi naš proizvod završio, komentirao je Volarević.

Marko Ćurin, Mislav Brčić i Božo Durdov na speed mentoring sesiji sudjelovali su kao predstavnici tima Growi – digitalne platforme koja se brine za sigurnost poslovanja marketing influencera – a koji su ostvarili direktan plasman na StartIT akademiju pobjedom na studentskoj inačici projekta. Potvrdili su kako su unaprijedili ondje stečena znanja te zaključili kako je na ovom susretu puno iskustva preliveno na njih.

Matej Vuko iz tima devlopAAR, koji razvija projekt koji korištenjem zvuka i tehnologije proširene stvarnosti obogaćuje doživljaj pojedinih prostora, nadodao je kako su u okviru akademije dobili puno korisnih uputa za istraživanje tržišta i objektivnom pristupanju problemu, a na ovom eventu i konkretan savjet kome pristupiti s aplikacijom.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju