Posljednjih nekoliko godina na automobilskom tržištu obilježile su kineske kompanije. Dok su mnogi prije na kineske proizvode gledali kao na jeftine i nekvalitetne, situacija se radikalno promijenila u posljednje vrijeme, a upravo su njihovi automobili jedan od najboljih primjera te promjene. Njihova su vozila i dalje osjetno jeftinija u odnosu na konkurente sa zapada, no usprkos nižoj cijeni, riječ je automobilima s naprednom tehnologijom. Koliki su napredak postigli najbolje možemo vidjeti po ranijim izjavama izvršnog direktora Forda kojeg je oduševio Xiaomijev električni automobil kojeg nije mogao prestati voziti.
Utjecaj kineskih proizvođača, a to se pogotovo odnosi na električne automobile, osjeti se i na vremenu potrebnom za dizajn i razvoj vozila. Dok su europske kompanije navikle na produžene rokove te slojevite sustave odobravanja, kineska fleksibilnost i softverski vođen dizajn promijenili su pravila igre. Za kompanije sa zapada, cjelokupni proces razvoja ranije je trajao koje četiri godine, no Kinezi su radikalno ubrzali stvar i značajno skratili to vrijeme koje je danas dvostruko kraće.
Trebate biti brzi
Kakva je danas situacija na tržištu najbolje je za Financial Times opisala Laurence Noël, šefica globalnog odjela za automobile francuske tvrtke Capgemini: Ako vam treba pet godina za razvoj automobila, kada se on pojavi na tržištu, vi ste mrtvi. Zato trebate biti brzi. Dakle, ako poslujete po starim pravilima, garantiran vam je neuspjeh.
Kako ne bi zaostajali za kineskom konkurencijom, europske, ali i japanske kompanije također su ubrzale proces razvoja pa sada tako dizajniranje, razvoj prototipa te proizvodnja novih električnih automobila također traje oko dvije godine. Ta promjena, komentirali su na Tech Spotu, održava i ekonomski pritisak i kulturne promjene koje su nametnule kineske tvrtke, a kojima su se tradicionalni proizvođači morali prilagoditi.
Najbolji primjer takve promjene jest posljednja verzija Renaultova Twinga čiji je cjelokupni proces razvoja trajao samo 21 mjesec te bi se ovaj automobila trebao pojaviti na tržištu tijekom 2026. godine, dok je brzina razvoja Dacia Hipstera još brža i iznosi samo 16 mjeseci. U oba slučaja riječ je o kompaktnim automobilima.
Promjena kulture poslovanja
Istim putem krenuo je i Volkswagen koji je na kineskom tržištu skratio vrijeme razvoja za tridesetak posto, a treba spomenuti i Nissanov model N7 koji je kompanija razvila u suradnji s lokalnim partnerom Dongfengom. Nakon 2 godine razvoja ovaj se automobil pojavio na tržištu te se u Kini sada prodaje po cijeni nižoj od 20 tisuća dolara.
Kao glavni pokretači ubrzanja razvoja i cjelokupnog procesa naglašava se tehnologija, odnosno korištenje virtualnog razvoja i simulacija koje smanjuju potrebu za fizičkim prototipovima i ponavljanjem testova te omogućuje rad na različitim sustavima u isto vrijeme. No prema direktorima automobilskih kompanija, veća promjena je ona - kulturna.
A te se promjena odnosi na prihvaćanje brzine i pragmatičnosti kineskih proizvođača, a koje utječu na alate, tijek rada (često se koriste standardizirani dijelovi u različitim modelima, no oni se onda razlikuju po softveru), kao i hijerarhiju i donošenje odluka.
Jedan od primjera takvog ubrzanja procesa upravo je spomenuti Renault Twingo. Dok su dizajneri i inženjeri simultano radili na različitim sustavima, u slovenskoj tvornici već je započelo sastavljanje proizvodnih linija. Ipak, prema Jérémie Papinu iz Nissana, postoje određena fizička ograničenja inženjerstva koje je nemoguće izbjeći te, prema njemu, postoji “nekomprimirano vrijeme” od oko 12 mjeseci za prijelaz s digitalnih modela na fizičku proizvodnju.
Izvor: Tech Spot
