Nedavna studija koju je proveo međunarodni tim astronoma, uključujući i Daniela Hubera sa Sveučilišta u Sydneyju, došla je do zanimljivog otkrića u vezi sa zvijezdom sličnom našem Suncu. Huber je u članku za The Conversation komentirao te pojasnio navedeno istraživanje.
Zvijezda, poznata kao Baekdu, ima planet po imenu Halla, kojeg je zvijezda već trebala progutati na temelju njegove trenutačne evolucijske faze. Rezultati, koji su objavljeni u časopisu Nature, predstavljaju zbunjujuću situaciju i predlažu moguća objašnjenja.
Naša galaksija bogata je egzoplanetima
Potraga za egzoplanetima, planetima izvan našeg Sunčeva sustava, postala je brzo rastuće polje u astronomiji. S više od 5000 dosad otkrivenih egzoplaneta astronomi procjenjuju da u našoj galaksiji u prosjeku postoji najmanje jedan planet po zvijezdi. Huber pojašnjava da je većina napora u istraživanju egzoplaneta usmjerena na zvijezde "glavnog niza", slične našem Suncu, koje su stabilne i sposobne podržavati planete slične Zemlji. Zvijezde glavnog niza odgovorne su za više od 90 posto poznatih otkrića egzoplaneta.
Kako zvijezde stare, prolaze kroz promjene, baš kao i ljudi. Kada zvijezda iscrpi svoje vodikovo gorivo, njezina se jezgra skuplja dok se vanjska ovojnica širi, što rezultira fazom poznatom kao "crveni div". Tijekom te faze zvijezde mogu narasti do sto puta veće od izvorne veličine. Za približno pet milijardi godina naše Sunce ući će u tu fazu i proširiti se do te mjere da proguta Merkur, Veneru i možda Zemlju. Nakon toga jezgra postaje dovoljno vruća da zvijezda spoji helij, uzrokujući da se zvijezda smanji na otprilike deset puta svoju izvornu veličinu i održava stabilno gorenje milijunima godina, objašnjava Huber.
Baekdu i Halla - neočekivani par
Stotine planeta otkriveno je u orbiti oko crvenih divovskih zvijezda, uključujući jedan isprva nazvan 8 Ursae Minoris b. Taj planet, mase slične Jupiteru, kruži oko svoje zvijezde na udaljenosti upola manjoj od Zemlje od Sunca. Taj planet otkrili su korejski astronomi 2015. godine koristeći Dopplerovu tehniku kolebanja, kojom se mjeri gravitacijsko privlačenje planeta na zvijezdu. Ta zvijezda 2019. godine je nazvana Baekdu, a planet je preimenovan kao Halla, po najvišim planinama na Korejskom poluotoku.
No, novi podaci koje je prikupio NASA-in svemirski teleskop Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) dali su neočekivane rezultate o Baekduu.
Huber pojašnjava da je, za razliku od drugih crvenih divova koji drže egzoplanete u bliskim orbitama, otkriveno da je Baekdu već počeo spajati helij u svojoj jezgri. U navedenoj novoj analizi korištena je asteroseizmologija, tehnika koja proučava valove unutar zvijezda, kako bi se odredio materijal koji gori. Frekvencije valova, piše Huber, jasno su pokazivale da se u jezgri Baekdua događa fuzija helija.
Nova zagonetka
Otkriće je postavilo zagonetku: ako Baekdu prolazi kroz fuziju helija, trebao je biti puno veći u prošlosti i progutao bi planet Halla. Kako je Halla uspjela preživjeti?
U početku je razmatrana mogućnost da Halla nikada nije postojala, ali ta je mogućnost isključena naknadnim promatranjima. Stabilnost Dopplerova signala iz Baekdua tijekom proteklih 13 godina i pažljivo ispitivanje drugih pokazatelja, naglašava Huber, eliminirali su sva alternativna objašnjenja za signal.
Dva (moguća) scenarija
Pojavila su se dva scenarija za objašnjenje situacije između zvijezde Baekdu i planeta Halla.
Prvo, ako je Baekdu nekoć bio dio binarnog zvjezdanog sustava, Halla je možda izbjegla gutanje. Spajanje dviju zvijezda moglo je spriječiti njihovo širenje do veličine koja bi mogla progutati planet. Da je jedna zvijezda sama od sebe postala crveni div, progutala bi Hallu, ali spajanje bi omogućilo zvijezdi da izravno uđe u fazu sagorijevanja helija, a da ne dosegne lokaciju planeta.
Alternativno, Halla bi mogla biti relativno mlad planet, piše Huber. Snažan sraz dviju zvijezda mogao je proizvesti oblak plina i prašine iz kojeg je nastala Halla. U tom scenariju Halla bi bila planet "druge generacije", nedavno rođen iz sudara dviju zvijezda.
Bez obzira na to koje je pravo objašnjenje, otkriće bliskog planeta koji kruži oko zvijezde crvenog diva, koji izgara helij, naglašava neočekivane lokacije na kojima egzoplaneti mogu postojati u svemiru.
Huber na kraju poručuje da nas priroda neprestano iznenađuje pronalazeći načine za stvaranje egzoplaneta u neočekivanim okolnostima.
Izvor: The Conversation
