Institut Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) organizira 25. konferenciju europskog konzorcija za fuziju EUROfusion koja će se od 27. do 29. studenog 2017. godine održati u Dubrovniku. Tema najvažnijeg europskog znanstvenog skupa o fuziji, koja se percipira i kao energija budućnosti, bit će njezino numeričko modeliranje, a u Dubrovniku će se prvi put predstaviti i novi koncept fuzijske elektrane.
Skup u Dubrovniku održava se pod predsjedanjem dr. sc. Tončija Tadića s IRB-a i prof. dr. sc. Dragana Poljaka s FESB-a, dok će ga moderirati zamjenik voditelja fuzijskog programa Europske unije Xavier Litaudon, koji je ujedno i voditelj programa konstrukcije prvog Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) u konzorciju EUROfusion.
Ostali istaknuti sudionici uključuju i Erica Sonnendrückera s Instituta Max Planck, Rolanda Sabota iz francuskog Komesarijata za atomsku energiju CEA, Paola Riccija iz švicarskog Centra za plazmu (SPC), Andreu Sand iz finske Agencije za financiranje tehnologija i inovacija (TEKES) te Mattija Colemana iz britanskog Centra za fuzijsku energiju u Culhamu (CCFE) koji će u svojim izlaganjima govoriti o fuziji, ali i ostalim temama u području tehnologije plazme i naprednih materijala za fuzijsku elektranu. Novost je to što će ovaj put, uz studije kretanja plazme i ponašanja fuzijskih materijala u ekstremnim uvjetima, biti predstavljen i novi koncept fuzijske elektrane DEMO.
U Dubrovniku će se okupiti 80-ak vodećih stručnjaka za istraživanje fuzije koji će se tijekom trajanja konferencije baviti procesima numeričkog modeliranja kao ključnog preduvjeta razumijevanja procesa u budućoj fuzijskoj elektrani. Upravo je predstavljanje novog koncepta buduće fuzijske elektrane ključan dio programa, a doprinos hrvatskih stručnjaka pod vodstvom prof. Dragana Poljaka matematičkom modeliranju plazme posebno je značajan u fuzijskom programu EU-a.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) iz Splita u posljednjih nekoliko godina u više je navrata ugostio po 80 znanstvenika iz cijele Europske unije u sklopu tzv. Code Campa, gdje se okupljaju teorijski fizičari koji se bave razradom modela fuzijske elektrane. To potvrđuje važnu ulogu koju naši znanstvenici imaju u području matematičkog modeliranja plazme, što je iznimno važno i za razvoj ITER-a i buduće fuzijske elektrane DEMO. Veliko mi je zadovoljstvo što će upravo kolega Dragan Poljak iz FESB-a na ovoj konferenciji predstaviti modele kretanja plazme u fuzijskom reaktoru u ime fuzijskog programa čitave EU. To je priznanje FESB-u i hrvatskom fuzijskom programu, izjavio je supredsjedatelj konferencije dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković.
EU ima ključnu ulogu u konstrukciji prvog Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER), u kojem sudjeluju EU, SAD, Kina, Rusija, Indija, Japan i Južna Koreja. Riječ je o najvećem znanstvenom eksperimentu današnjice, vrijednom 13 milijardi eura, od čega EU financira polovicu troškova.
Cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj razini, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, slično procesima na Suncu.
U energetskoj strategiji Europske unije do 2030. godine fuzija zauzima iznimno važno mjesto te je cilj da upravo EU postane svjetsko središte fuzijske energije i pripadajućih tehnologija.
