Osobe koje i u dobi od 80 godina i više posjeduju izvanredno dobro pamćenje imaju i znatno dulje živčane stanice ili, kako su ih znanstvenici nazvali 'superneurone' u određenim dijelovima mozga, pokazalo je novo istraživanje.
Rezultati studije objavljene prošli tjedan u časopisu The Journal of Neuroscience, otkrilo je da su živci u području mozga odgovornom za pamćenje, ili medicinskim rječnikom entorhinalnom korteksu, znatno veći kod ovih osoba u odnosu na njihove kognitivno prosječne vršnjake, piše Independent.
Pojasnili su da ova kategorija ljudi u zlatnim godinama s iznimnim vještinama pamćenja posjeduje neurone dulje i od onih u prosječnih pojedinaca koji su 20 ili čak 30 godina mlađi od njih.
Činjenica da ove osobe imaju puno dulje neurone u odnosu na svoje mlađe vršnjake može značiti da su tako velike stanice postojale od njihova rođenja i da su se strukturalno održavale tijekom života, rekla je voditeljica studije Tamar Gefen sa Sveučilišta Northwestern.
Zaključujemo da su dulji neuroni biološko obilježje putanje za svojevrsno 'super-starenje', rekla je Gefen.
U suradnji s kolegama otkrila je da starije osobe s oštrijim pamćenjem nemaju abnormalnu akumulaciju proteina tau u takozvanom neurofibrilarnom 'klupku', što je obilježje Alzheimerove bolesti.
Podsjetila je da se uz pomoć proteina tau može pouzdano predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih od Alzheimerove bolesti godinu dana ili čak više godina unaprijed.
Za razliku od tau proteina, pomoću amiloidnih plakova nije se moglo tako uspješno predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga. Znanstvenici smatraju da tau protein direktnije pokreće degeneraciju mozga kod Alzheimerove bolesti od proteina amiloida.
Da bismo shvatili na koji su način i zbog čega neke osobe otporne na razvoj Alzheimerove bolesti važno je pomno istražiti post-mortem mozgove starijih osoba koji imaju dulje neurone. Što njihov mozak čini jedinstvenim? Kako bismo mogli iskoristiti njihove biološke osobine da bismo pridonijeli sprečavanju razvoja Alzheimerove bolesti?, pitanja su koja je postavila dr. Gefen.
U sklopu istraživanja znanstvenici su post-mortem proučili mozak šest starijih osoba koje su imale odlično pamćenje, potom mozak sedam kognitivno prosječnih starijih osoba, šest mladih osoba i pet osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti.
Gefen je pojasnila da su izmjerili veličinu neurona u sloju II. entorhinalnog korteksa, koji čini šest slojeva neurona poslaganih jedan povrh drugoga, a važni su jer drže pod kontrolom pamćenje. Istodobno su proučili i kolika je akumulacija proteina u neurofibrilarnom klupku.
Studija je pokazala da je u slučaju Alzheimerove bolesti atrofija neurona u entorinalnom korteksu, jednom od dijelova mozga odgovornom za pamćenje i osjet mirisa, bila karakteristično obilježje bolesti, rekla je Gefen. Pretpostavljamo da je ovaj proces posljedica akumulacije tau proteina u neurofibrilarnom klupku, što rezultira slabijom sposobnošću pamćenja u starijoj dobi, dodala je.
