Najnovije istraživanje proučavalo je razinu antitijela tijekom vremena kod muškaraca i žena, uključujući i varijabilne faktore poput dobi te indeksa tjelesne mase (BMI), obzirom da i oni predstavljaju faktore rizika.
U tom istraživanju, koje još nije prošlo proces znanstvenog recenziranja, znanstvenici su šest mjeseci pratili 308 djelatnika sveučilišnih bolnica u Strasbourgu, u Francuskoj. Svi navedeni djelatnici bili su prethodno pozitivni na COVID-19.
U studiji su sudjelovale sve razine bolničkog osoblja, od medicinskih sestara, preko liječnika, do administrativnih djelatnika. Znanstvenici su im mjerili razine antitijela tijekom 172 dana, i to u dva navrata, prvo mjerenje nakon 31 dana od prvih simptoma bolesti te drugo nakon 107 dana.
Kod prvog uzimanja uzorka i mjerenja razine antitijela u krvi muškarci stariji od 50 godina i s indeksom tjelesne mase većim od 25 (drugim riječima pretili), imali su najvišu razinu antitijela u krvi. Kod drugog mjerenja, razina antitijela pala je više kod muškaraca nego kod žena, bez obzira na starosnu dob ili indeks tjelesne mase.
Znanstvenici su zaključili da sudionice u studiji koje su bile pozitivne na SARS-COV-2 imaju znatno snažniju aktivaciju T-stanica od muškaraca. S obzirom na to da T-stanice igraju ključnu ulogu u imunološkom sustavu i ubijanju zaraženih stanica domaćina, aktiviranju drugih imunoloških stanica i reguliranju reakcije imuniteta, onda sukladno tome utječu i na trajanje reakcije imuniteta.
Ipak, važno je istaknuti da su antitijela samo dio reakcije imuniteta i da razlike u razinama antitijela nužne nisu jedine vezane za sposobnost tijela da se bori s budućom infekcijom.
Razlika primijećena kod žena i muškaraca možda je povezana s hormonima vezanim za spol, X-kromosom ili faktore vezane za okolinu, kažu znanstvenici koji su proveli navedenu studiju. Na kraju dodaju i da je važno odrediti povećavaju li se te spolne razlike tijekom dugih perioda.
Izvor: Gavi.org
