Nevjerojatan rast bitcoina na temelju kojeg su oni koji su rano prepoznali njegov potencijal tijekom posljednjih nekoliko mjeseci postali milijunaši, privukao je i hakere i cyber-kriminalce koji također žele dio svog kolača na tržištu kriptovaluta. Oni, naravno, zaradu ne traže ulaganjima, već hakiranjima i prijevarama te je, prema podacima sigurnosnih kompanija, u posljednje vrijeme primijećeno deseterostruko povećanje malicioznih programa povezanih s kriptovalutama. Samo je antimaliciozni softver sigurnosne kompanije Malwarebytes tijekom posljednjih mjesec dana zaustavio skoro 250 milijuna pokušaja postavljanja malwarea namijenjenog rudarenju kriptovaluta na osobna računala.
Kako bi postavili takav malware na računala, hakeri se koriste malicioznim softverom, hakiraju internetske stranice (stručnjaci upozoravaju kako se takav malware može pokupiti klikanjem na reklame na pornografskim stranicama) i šalju phishing mailove kako bi privukli, tj. prevarili korisnike koji žele zaradu na brzinu kupovinom i prodajom kriptovaluta. No, prema Symantecu, većina prijevara s rudarenjima nije povezana s bitcoinima (zbog snage računala i velike potrošnje energije potrebne za rudarenje bitcoina), već s drugim virtualnim valutama – npr. za rudarenje monera dovoljan je čak i smartphone, odnosno stolna i prijenosna računala. Jednom kada hakeri instaliraju programe za rudarenje, oni opterete skoro sto posto procesorske snage računala, odnosno pametnog telefona na kojem vrlo brzo mogu isprazniti bateriju. Iako se danas ponajviše priča o bitcoinu, na krilima njegova uspjeha porasla je i vrijednost ostalih kriptovaluta te hakeri postavljanjem programa za rudarenja na veliki broj računala u kratko vrijeme mogu dobiti poveću sumu još ne toliko poznatih virtualnih novčića koje onda mogu prodati ili čuvati i čekati njihov danji rast.
Nicole Eagan iz sigurnosne kompanije Darktrace upozorava kako su programi za rudarenje virtualnih valuta pronađeni na internim sustavima čak četvrtine njihovih klijenata (što, naravno, utječe na usporavanje rada korporativnih mreža tih kompanija), za što su krivi hakeri, ali u nekim slučajevima i sami zaposlenici koji pokušavaju iskoristiti snagu računala u kompanijama u kojima rade za rudarenje, odnosno zaradu.
Izvor: BBC
