Milijuni ljudi diljem svijeta proteklih tjedana i mjeseci kontakt s prijateljima, obitelji i kolegama na poslu ostvaraju zahvaljujući različitim aplikacijama za videopozive i videokonferencije. No, iako nam je tehnologija omogućila da se ne osjećamo tako usamljenima u izolaciji te da možemo nastaviti s poslom i od kuće, pojavile su se prve posljedice takvog načina komunikacije.
Sve više ljudi žali se da nakon videopoziva ili dugotrajnih videokonferencija osjećaju iscrpljenost, glavobolju i opći umor. Toliko je ljudi podijelilo iste simptome na društvenim medijima, da su dobili zajednički naziv - "zamor od Zooma".
No, glavobolja i iscrpljenost nisu rezultat samo korištenja trenutno najpopularnije aplikacije za videopozive. Pojavljuju se i prilikom korištenja drugih aplikacija poput Google Hangouta, Skypea, FaceTimea, Microsoft Teamsa i sličnih.
Znanstvenici su primijetili kako je virtualna komunikacija među ljudima izuzetno zahtjevna za ljudski mozak. Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti da je videokomunikacija najprirodniji način komunikacije nakon one licem u lice, čini se kako to baš i nije točno.
Naime, komunikacija putem kamere i ekrana, smatraju znanstvenici, dodatno opterećuje naš mozak, kako mentalno tako i emocionalno. Nedostaju nam neverbalni znakovi koje iščitavamo iz nečijih pokreta i držanja, a koje sad ne vidimo. Situacija je još gora kad se sudjeluje u videokonferenciji u kojoj su sugovornici stisnuti u male kućice na ekranu pa je ponekad teško i razaznati tko točno govori.
I kako onda nastaviti koristiti videopozive, koji su postali neophodan dio svakodnevnog života, a istovremeno sačuvati svoje mentalno i emocionalno zdravlje?
Ako se osjećate loše zbog konstantnih videopoziva, jednostavno isključite kameru i ostanite povezani zvukom. Tako ćete i dalje moći pratiti što se događa u pozivu, ali nećete biti toliko izloženi pogledima drugih.
S druge strane, ako ipak morate biti vidljivi, postoje neke tehnike koje možete prakticirati kako biste lakše "preživjeli" svakodnevne videopozive.
Prije svega, pripremite se na poziv. Duboko udahnite nekoliko puta, prošećite po prostoriji i raščistite misli kako biste se mogli fokusirati na poziv koji vam predstoji.
Nemojte raditi više stvari odjednom. Iako možda privlačno zvuči odgovarati na e-mailove tijekom dugotrajnog videopoziva ili chat s kolegom, probajte to izbjegavati. "Multitasking" dodatno opterećuje mozak, smanjuje kvalitetu onog što radite, a i smanjuje vašu produktivnost. Radije se fokusirajte na poziv i ono o čemu se govori. Osjećat ćete se bolje.
Odaberite jednostavnu pozadinu tijekom videopoziva. Tijekom videopoziva ljudi ne promatraju samo lice sugovornika, već i njegovu pozadinu. Popularne aplikacije za videopozive nude mogućnost postavljanja različitih zabavnih pozadina koje se možda čine kao dobra ideja tijekom privatnog razgovora, no tijekom poslovnog mogu biti naporni za gledanje. Zato, odaberite jednostavnu pozadinu kako biste olakšali gledanje vašim sugovornicima i zamolite ih da učine isto.
Uzmite si pauzu. Nemojte dogovarati videopozive jedan za drugim. Baš kao i kad dogovarate sastanke uživo, ostavite si malo vremena za pauzu. Ustanite od računala, prošećite po svom domu, napravite nekoliko vježbi istezanja ili jednostavno izađite na prozor i udahnite malo svježeg zraka.
Kad god je to moguće, nemojte sjediti pred kamerom. Naravno, to neće biti moguće za svaki videopoziv, ali ako razgovarate s kolegama iz tima, ustanite od stola i prošećite nekoliko koraka. Istraživanja pokazuju kako šetanje tijekom telefonskog poziva potiče produktivnost i kreativnost te smanjuje stres pa nema razloga da isto ne bude i tijekom videopoziva. Samo vodite računa da ostanete blizu računala kako biste vi mogli čuti sugovornike i oni vas.
I na kraju, imajte na umu da videopozivi nisu uvijek najbolji izbor. Često traju dulje no što bi trebalo ili se dogovaraju i za stvari koje bi bilo lakše riješiti običnim telefonskim pozivom, e-mailom ili čak chatom. Prije nego što dogovorite videopoziv razmislite je li to zaista nužno ili ćete lakše i brže to riješiti e-mailom.
Izvor: National Geographic, Asicentral
