Nekoliko godina nakon masovne pojave interneta stručnjaci su uočili veliku sličnost pretjerane upotrebe interneta s patološkim kockanjem. U zadnja dva desetljeća ovisnost o internetu sve se više potvrđuje kao zaista iscrpljujući poremećaj koji zahtijeva posebne metode tretmana.

Iako službeno nije priznat kao poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje (DSM-5), u priručniku se navodi da je potrebno više kliničkih ispitivanja i iskustava prije nego što se taj poremećaj sa sigurnošću potvrdi. Raširenost prekomjerne upotrebe interneta na europskom i američkom području alarmantna je – javlja se kod 8,2% populacije, a neka izvješća smatraju da zahvaća čak 38% populacije. Točniji podaci o raširenosti ove pojave nisu dostupni upravo zbog neusuglašenosti kriterija i definicija.

Zabrinjavajuća je okolnost poremećaja da ste, ako ste ovisni o internetu, neprekidno okruženi tehnologijom koja ima pristup internetu. Većina toga što smo do sada inače radili bez interneta može se olakšati koristeći internet. Ne možete pronaći majicu koja je do jučer bila u prodavaonici – ima je na internetu! Naručujete pizzu? Više ne morate zvati, možete naručiti i online! Nije primjereno pozvati prijatelja da zajedno igrate videoigre u 3 sata ujutro kada vas pati nesanica? Možemo se okladiti da je netko na drugom kraju svijeta budan i spreman za igranje!

Uronjenost u svijet interneta i tehnologije stvara probleme čak i kada se poremećaj prepozna te pokuša liječiti – gotovo je nemoguće danas živjeti bez interneta. Neosporiva je činjenica da je došlo do povećane dostupnosti računala i interneta općenito, a time je i znatno povećana mogućnost njihova prekomjernog korištenja i eventualnog negativnog utjecaja na mentalno zdravlje.

Zaokupljeni ste igranjem online videoigara duže nego ste planirali? Ne možete se zaustaviti kada kupujete online? Fizički vas nešto „tjera“ da stalno provjeravate Facebook? Ometa li vas pretjerana upotreba računala (ili drugih uređaja spojenih na internet) u svakodnevnom životu – odnosima s drugima, poslu, školi…? Ako ste odgovorili s DA na neko od ovih pitanja, moguće je da ste ovisni o internetu, a poremećaj je također poznat i kao „kompulzivna upotreba računala“, „problematično korištenje interneta“ ili, najnovije, „iPoremećaj“ (eng. iDisorder).

Kliknite na upitnik i otkrijte imate li simptome ovisnosti o internetu?

Ipak, samo zato što se svakodnevno koristite internetom za gledanje videa na YouTubeu, online kupovinu, ili volite pregledavati društvene mreže, ne mora značiti da patite od poremećaja ovisnosti o internetu. Uostalom, nitko nije ovisan o internetu, već o uslugama i aktivnostima koje nam internet omogućuje, pa tako ovaj poremećaj dijelimo na više podvrsta – ovisnost o igranju online igara, društvenim mrežama, e-mailu, blogovima, online kupovini, prekomjernom gledanju online pornografije i sl.

Problem se javlja kada vas ove aktivnosti ometaju u svakodnevnom životu i narušavaju vam funkcioniranje. Najčešće se kao kriterij uzima vrijeme koje osoba provodi na internetu, tj. javlja se dezorganizacija vremena , no sve se češće uzima u obzir i primjerenost korištenja interneta. Naime, negativne posljedice mogu biti opasne i trajne ako se radi o vrlo rizičnim aktivnostima, primjerice kada maloljetnici posjećuju stranice za traženje ljubavnih partnera te se dovode u rizik da stupe u kontakt s odraslim osobama koje ih žele iskoristiti.

Uzrok ovisnosti o internetu

Kao i kod većine poremećaja, nemoguće je odrediti točan uzrok ovisnosti o internetu te se pretpostavlja da je karakterističan po tome što ima više čimbenika koji tome doprinose. Teorije su razne: javljaju se isti mehanizmi kao i kod ovisnosti o nekoj tvari, što ukazuje na biološku podložnost ovisnosti, javljaju se fizičke promjene sive i bijele tvari prefrontalnog dijela mozga (odgovornog za pamćenje detalja, pažnju, planiranje, postavljanje prioriteta), aktivira se centar ugode u mozga izlučivanjem dopamina, što ukazuje na slabiju podražljivost tog sustava, a ima dokaza i da osobe ovisne o internetu imaju predispoziciju ili razvijen poremećaj anksioznosti ili depresivnosti. Novije teorije objašnjavaju da je razlog zašto ste tako ovisni o internetskoj aktivnosti (npr. igranje, kockanje, kupovina, pornografija itd.) to što nam Internet pruža višestruke nagrade i nepredvidivost.

Promatrano s aspekta ljudskih potreba, putem interneta se javljaju različite mogućnosti njihova zadovoljenja. Socijalne mreže pružaju mogućnost zadovoljavanja potrebe za prihvaćanjem, ljubavi i samopotvrđivanjem, dok igranje online-igrica zadovoljava potrebu za postignućem. Također, internet kao izvor znanja i različitih informacija zadovoljava potrebu za proširivanjem vlastitog znanja i radoznalosti.

Osim neospornih prednosti interneta, uočavaju se i negativni aspekti njegove upotrebe te se proučavanje prekomjerne upotrebe interneta izdvaja kao novo područje psiholoških istraživanja koje pokušava odgovoriti na suvremene trendove i prati zahtjeve ubrzanog tehnološkog razvoja.

Kompjutorska i internetska ovisnost ima puno zajedničkog s klasičnim ovisnostima. Razlika je u tome što ovisnik ne zlorabi psihoaktivne tvari (droge), nego ovisničku potrebu zadovoljava sadržajima koji se nude na internetu. Ima sljedeća obilježja: a) jaku želju za stalnim korištenjem interneta, b) povišenu toleranciju, c) psihičku ovisnost i d) internet štetno djeluje na njega, obitelj i društvo, a u slučaju prekida javljaju se simptomi apstinencijske krize.

Ovisnost o internetu objašnjava se slično kao i ovisnost o drugim aktivnostima. Ako je moguće biti ovisan o kockanju, gledanju televizije, pornografiji i seksu, onda je logično da se može biti i ovisnikom o internetu. Tu ipak treba naglasiti da je vrlo malo ovisnika samo o internetu. Ovdje je riječ o aktivnostima koje omogućuje internet. Primjerice, ovisnost o cyber-pornografiji, o razgovoru u chatu, o online kockanju, odnosno one koje pridonose ovisnosti o internetu.

Kada je prisutna ovisnost o internetu, dolazi do problema funkcioniranja u svakodnevnom životu, slabije angažiranosti u rješavanju obiteljskih i poslovnih zadataka, loše komunikacije i interakcije s okolinom, poremećenih odnosa unutar obitelji, što sve zajedno dovodi do socijalne izolacije, stoga je vrlo bitno na vrijeme osvijestiti problem i potražiti pomoć.

S obzirom na veliku količinu informacija, mogućnosti i opasnosti koje sa sobom nosi internet, nemoguće je odjednom odgovoriti na sva pitanja i nedoumice koje se mogu pojaviti. Upravo zbog toga postoji telefonska linija 0800 606 606 na kojoj su stručnjaci s bogatim iskustvom u radu s djecom i mladima uvijek spremni ponuditi pomoć i podršku. #recinama

Izvor: CSI