Koliko su jedinice lokalne samouprave odnosno gradovi digitalno spremni? Upravo je to istraživala studija koju je provela konzultantska tvrtka Apsolon.
Kako su objavili, istraživanje je i ove godine dalo detaljan uvid u stanje digitalne spremnosti jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazalo na pozitivne i negativne promjene u odnosu na lani. Istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka.
Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik. U odnosu na 2020., kod većine gradova vidljiva je pozitivna promjena u povećanju broja administrativnih postupaka u kojima se obrasci mogu preuzeti na računalo, u manjoj su mjeri uvedene nove e-Usluge, dok je pri istraživanju načina autentifikacije i identifikacije te sustava koji se za to primjenjuju također zabilježen pozitivan pomak pri čemu se posebno ističu gradovi Bjelovar i Dubrovnik koji su omogućili autentifikaciju i identifikaciju putem sustava NIAS za obavljanje e-usluga.
U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija koje gradovi nude svojim stanovnicima te prisutnost i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja (City Card), kao vodeći gradovi posebno su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik. Također, primjećeno je da sve veći broj gradova uvodi nove kvalitetnije servisne informacije koje se redovito ažuriraju ili su dostupne u stvarnom vremenu. Broj gradova sa City Cardom stagnira premda se u onima koji imaju City Card učestalo ažuriraju pogodnosti za građane i posjetitelje.
Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka. Uz Rijeku i Zagreb, najveći rast ostvarili su gradovi Split, Pula, Šibenik, Bjelovar i Dubrovnik, dok ostali gradovi najčešće bilježe blaži rast ili stagnaciju u odnosu na prošlu godinu.
Indeks Participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu, a najbolje rezultate ostvarili su gradovi Dubrovnik i Rijeka dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod.
Istaknuli su kako je primjećen pozitivan trend rasta broja gradova koji građanima pružaju uvid u sve gradske račune putem mrežnih stranica kao i broja gradova koji prakticiraju participativno planiranje proračuna.
Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu. Većina gradova postila je pozitivne pomake, pogotovo u indikatorima brzine odgovaranja na upite građana te zastupljenosti na društvenim mrežama.
