Ekonomski fakultet Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Inovacijski centar Nikola Tesla (FER), Ustanova za obrazovanje odraslih – ILBA te INFODOM Grupa organizirali su zanimljivo okupljanje BrainStorm pod nazivom „Smart Industry: Kako iskoristiti novu paradigmu za razvoj hrvatskog gospodarstva?“.
Okupili su se predstavnici ministarstava, gospodarstvenici i članovi akademske zajednice koji su raspravljali o načinima kako potaknuti ubrzanu digitalnu transformaciju poduzeća te tako povećati konkurentnost strateških gospodarskih grana kroz model pametnih industrija (Smart Industry). BrainStorm su organizirali Ekonomski fakultet Zagreb, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Inovacijski centar Nikola Tesla (FER), Ustanova za obrazovanje odraslih – ILBA te INFODOM Grupa.
S obzirom na važnost i potencijal ove teme, izabran je model rada u kojemu se sudionici (inter)aktivno uključuju i daju konkretne prijedloge ideja, odnosno ocjena i preporuka. Imajući u vidu kako se pojam „pametna industrija“ već primjenjuje na konferencijama o gospodarstvu i javnoj upravi, BrainStormom se dodatno željelo razjasniti što je Smart Industry, identificirati ključne dionike u primjeni koncepta pametnih industrija te njihove nadležnosti. Preduvjet za postizanje „pametnoga“ u već digitaliziranom društvu jest ubrzanje digitalne transformacije i postizanje otvorene suradnje vlade, gospodarstva i akademske zajednice. Modelom pametnih industrija očekuje se olakšati i ubrzati digitalnu transformaciju poduzeća te primijeniti tri nacionalna plana koja priprema Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (za digitalnu transformaciju gospodarstva, za umjetnu inteligenciju i za Blockchain).
Pojedine europske zemlje upravo zahvaljujući primjeni pametnih industrija ubrzale su gospodarski rast i pozicionirale se visoko na ljestvici konkurentnosti. Primjeri navedenoga prikazani su kroz analizu koncepata pametnih industrija Nizozemske i Švedske koje uspješno razvijaju gospodarstvo vodeći računa o održivosti. Održivi razvoj postaje ključno pitanje politika na razini EU (EU Green Deal), a i sastavni su dio Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.
Na BrainStormu je definirano kako Hrvatska, baš kao i druge europske zemlje, ima potencijala iskoristiti digitalnu transformaciju i smartness modele u vlastitu korist, no ključno je voditi računa o načinima prilagodbe pametnih industrija hrvatskim nacionalnim potrebama kako bi one bile iskorištene s punim potencijalom. Prije provedbe nacionalnih inicijativa bitno je usuglasiti se o viziji razvoja društva u kojem želimo živjeti, naglašeno je na BrainStormu.
Uporaba umjetne inteligencije i modela pametnih industrija uvijek je vezana za poslovne situacije i izazove te potrebe gospodarstvenika i građana. Potrebno je promijeniti način razmišljanja i podržati poduzetničku hrabrost, a države, pa i Hrvatska, moraju biti svjesne kako se trenutno na globalnoj razini vode dva velika svjetska 'rata' – rat za podatke i rat za talente, istaknuo je prof. dr. sc. Slavko Vidović, direktor DTC konferencije i direktor INFODOM-a. Kao što za uspješnost Smart Factory tvornica odgovoran je poduzetnik kao investitor, a za Smart laboratorije su bitni talenti, isto tako je na razini Smart Industry odgovornost na institucijama i na njihovoj sinkroniziranoj suradnji. Vrlo je važno razumjeti uzročno-posljedičnu međuzavisnost između industrijske tranzicije i socijalne transformacije, koje su jedna drugoj preduvjet, zaključio je prof. dr. sc. Vidović.
Prikupljene ideje, ocjene i preporuke s BrainStorma bit će obrađene nadolazećih tjedana da bi se sudionici mogli očitovati te precizirati poruke u svrhu jasnih implementacijskih mehanizama vizije razvoja kroz pametne industrije.
Cilj BrainStorma bio je doprinijeti identifikaciji potencijala modela Smart Industry za Republiku Hrvatsku, ali i provjeri preduvjeta za njegovu primjenu. BrainStorm je uvod u Konferenciju o digitalnoj transformaciji - DTC 2020 koja će se održati 29. travnja 2020. BrainStormu su prisustvovali državni tajnici i ostali dužnosnici iz četiri ministarstva i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te prorektor Sveučilišta u Zagrebu, dekani i profesori raznih fakulteta, predstavnici Instituta Ruđer Bošković, Nacionalnog vijeća za konkurentnost te poslovne zajednice.
