Hoće li školarci i studenti blagodati umjetne inteligencije iskoristiti kako bi proširili svoje znanje i kreativnost ili će, čega se mnogi pribojavaju, umjetna inteligencija pisati njihove zadaće i rješavati zadatke? Odgovor na to pitanje ne znamo, no ono što je sigurno je da će se ChatGPT i slični alati sigurno koristiti, tako da već danas treba razmišljati o načinima na koji bi se mogli iskoristiti u pozitivne svrhe, odnosno kao alati koji će pomoći u obrazovanju.
O temi umjetne inteligencije i njena utjecaja na školstvo i obrazovanje ovaj je tjedan Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) organizirala prvi CroAI Meetup na kojem su sudjelovale osobe iz područja obrazovanja te predstavnici EdTech tvrtki i startupa, uz moderatoricu Anu Smoljo, voditeljicu komunikacija u CARNET-u i članicu Upravnog odbora CroAI-a.
Albert Gajšak, CEO EdTech startupa Circuitmess i član Upravnog odbora CroAI-a kritizirao je aktualni način obrazovanja te je naglasio kako je sa 17 godina osnovao tvrtku jer mu je u školi bilo - dosadno. To bi se moglo promijeniti s umjetnom inteligencijom koja bi mogla napraviti personalizirani sustav poučavanja: Školski sustav ima puno djece i svi su različiti - jedni su zainteresirani za povijest, drugi za jezike, treći za informatiku. Alati poput ChatGPT-a mogu se iskoristiti u smislu stvaranja personaliziranih programa.
Također, podsjetio je i kako su ljudi slične strahove o utjecaju novih tehnologija na djecu i učenje imali s dolaskom interneta, Googleom i Wikipedijom i kaže kako je ChatGPT samo Google i Wikipedia na steroidima: Vidjet ćemo kako će se razvijati, dodao je ovaj mladi poduzetnik.
Slično razmišljanje o personalizaciji učenja ima i zamjenik ravnatelja CARNET-a Juraj Bilić koji je podsjetio na CARNET-ov projekt BrAIn: Stvaramo sustav pametnih preporuka, želimo iskoristiti AI i algoritme za personalizaciju učenja. U sustavu bi se slagao portfolio učenika prema interesima koje je sam iskazao, po testu profesionalnog usmjeravanja i prema njegovim ocjenama. Primjerice, ako je učenik odličan u fizici, a posebno ga interesira Higgsov bozon, sustav ga može spojiti s nastavnikom iz druge škole koji je stručnjak na tu temu. Jednostavno mu generira poveznicu da može pratiti predavanje iz svakog dijela Hrvatske, neovisno o tome u kojoj se školi nalazi.
Bilić je naglasio i kako često griješimo misleći da djecu trebamo učiti vještinama, jer ih je najbitnije naučiti samom učenju, analizi tekstova i kritičkom razmišljanju, a samim time riješit će se problem njihova pristupa AI alatima.
Nikola Dmitrović, ravnatelj MIOC-a također s optimizmom gleda na alate poput ChatGPT-a i kaže kako bi on učenicima koji žele biti najbolji mogao samo pomoći i pritom ih nešto i naučiti.
Potencijal programa poput ChatGPT-a u obrazovanju nalazi se u prikupljanju i analizi podataka s kojim bi se stvorio bolji obrazovni sustav i kurikulum, smatra Filip Šišić iz Photomatha. Kaže kako bi umjetna inteligencija mogla prikupljati podatke o uspjesima na nekom predmetu i bilježiti nepravilnosti, npr. kolektivan i kontinuiran loš uspjeh generacije u nekom segmentu, koji se onda može targetirati i mijenjati kurikul.
Općeniti zaključak panela je da ChatGPT neće zamijeniti školu, no zato može pomoći nastavnicima da iskoriste maksimalni kapacitet nastave i pritom budu kreativni.
