Počeo veliki projekt čišćenja oceana: Nizozemac hrvatskih korijena u pet godina planira izvući 40.000 tona smeća

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene zrakom čija je svrha počistiti oceane od plastičnog smeća, isplovio je u subotu iz San Francisca u pokusnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj nakupini otpada (GPGP) u Tihome oceanu koja se prostire na gotovo milijun četvornih kilometara.

Božo Filip Marković | 09.09.2018. / 19:26

09.09.2018.
Počeo projekt čišćenja oceana pod nadzorom neprofitne organizacije Ocean Cleanup (Foto: AFP) - 1 (Foto: Afp)

Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom nizozemske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona smeća.

Oceanograf i voditelj projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća.

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih pokusa, stigao je vrhunac naših napora, rekao je uzbuđeno 24-godišnji Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla koji je osmislio sustav za čišćenje. On je utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa.

09.09.2018. Počeo projekt čišćenja oceana pod nadzorom neprofitne organizacije Ocean Cleanup (Foto: AFP) - 2 (Foto: Afp)

Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.

Nakupine smeća se, kaže Lebreton, ondje nakupljaju još od pedesetih godina prošlog stoljeća.

Kako sustav funkcionira?

Brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001.

Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar potkove, a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom.

Pošto se otpad 'zgusne' u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam tjedana.

U svjetska mora godišnje se baci osam milijuna tona plastike

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

09.09.2018. System 001 neprofitne organizacije Ocean Cleanup (Foto: AFP) (Foto: Afp)

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku, no na koncu umru od gladi jer zapravo nisu siti. Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko osam milijuna tona plastike.

Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcionira i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna, kazao je Slat za AFP.

Dodaje kako će uspjeh pokusnog isplovljavanja značiti da će se u dogledno vrijeme u čišćenje oceana moći poslati čitava flota sa šezdesetak sustava za čišćenje. (Hina)

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti