Poljoprivrednike se potiče da CO2 prodaju na burzama

Od proizvodnje CO2 mogli bi profitirati i poljoprivrednici, ali samo ako ga vješto zarobe i s njim izađu na burzu. Projekt zarobljavanja ugljičnog dioksida zasad se provodi u tri primorske županije uz stručnu pomoć Agencija za ruralni razvoj i partnera iz Italije. I dok ga, primjerice tvornice kupuju kako bi neutralizirale vlastitu proizvodnju CO2, proizvođači mogu na tome dobro zaraditi.

DNEVNIK.hr | 24.09.2021. / 21:45

Galerija

Kad kažemo CO2, većini na pamet prvo padne promet kao i brojne akcije smanjenja ispuštanja ugljičnih plinova u atmosferu. Ali bez ugljičnog dioksida, biljke bi uvenule. No, od sad bi, od procesa koji je neminovan za život biljaka, poljoprivrednici mogli zarađivati!

Ako se pridržavaju pravila održive proizvodnje. Od obrade biljke do, primjerice, kompostiranja. Jer CO2 je postao dionica, a poljoprivrednici brokeri.

Zarobljavanje CO2 nije ništa novo u svijetu poljoprivrednika ni u svijetu biljaka, to odavno postoji i funkcionira, samo što sada postoji i burza na kojoj se proizvedeni CO2 može prodati. Za sada postoje tri burze, u Londonu, Briselu i Leipzigu, objašnjava agronom Marino Mikić.

Novac je, kaže, doslovce u zrak. Bez ikakve dodatne tehnologije i intervencije, u biljci se apsorbira i zarobljava CO2. Jedno stablo trešnje, primjerice, na godinu proizvede do četrdeset kilograma ugljičnog dioksida. A što je više hektara, logično, veća je i zarada.

Cijena je skočila ovoga ljeta s 52,6 na 63,2 eura po toni. I računica je stoga jasna. Poljoprivrednik na deset hektara zemlje mogao bi zarobiti i do dvjesto tona CO2, i zaraditi čak dvanaest tisuća eura, doznaje novinarka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić.

Pilot projekt zarobljavanja zasad se provodi u tri županije u Hrvatskoj: Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj. A po županiji je dvadesetak poljoprivrednika. Na njihov proizvod burza i kupci čekaju u niskom startu.

Onaj koji zagađuje plaća, znači onaj koji nije investirao u smanjenje iz svojih postrojenja, on će plaćati određenu cijenu, a onaj koji smanjuje će biti obeštećen iz onoga što je ovaj platio. Danas su kupci, recimo, velika industrijska poduzeća, najviše iz sektora nafte, plina i energetike kojima se ne isplati investirati u novije tehnologije, ističe konzultant na projektu Ivan Vrdoljak.

Odnosno, umjesto penala, kupuju CO2 i potpomažu, u ovom slučaju, poljoprivredu. Cilj Europske unije je do 2030. smanjiti emisije CO2 u zemljama članicama za pedeset posto. A do 2050. moraju biti karbon-neutralne, odnosno zelene.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti