Računala su prešla velik put. Od prvih računala koja su zauzimala cijele prostorije, trebala desetak ljudi da ih opslužuje i imala manje računalne snage od današnjih pametnih satova, pa sve do računala koja danas nosimo u našim džepovima i nazivamo pametnim telefonima, a u kojima se uz pregršt elektroničkih komponenti "skriva" i umjetna inteligencija.
Iako se može činiti kako smo dosegli strop s razvojem računala, znanstvenici diljem svijeta rade na razvoju kvantnih računala koja bi dodatno trebala ubrzati i povećati računalnu snagu i omogućiti nam još bolje stvari.
A onda su tu i znanstvenici koji su se okrenuli na drugu stranu i zakoračili u pomalo nevjerojatan svijet bioračunarstva.
Radi se o znanstvenicima koji pokušavaju stvoriti računala od živih stanica. Jedna takva skupina znanstvenika u Švicarskoj, u laboratoriju FinalSpark, stvara neurone koji se razvijaju u nakupine zvane organiodi, a koji se mogu pričvrstiti na elektrode i koristiti poput mini-računala. Tako bi stvari barem trebale funkcionirati u teoriji.
Dr. Fred Jordan, suosnivač laboratorija, za BBC je ispričao kako je mnogima koncept bioračunarstva pomalo čudan, jer mijenja pogled na vlastiti mozak i općenito čovjeka kao biće.
Dr. Jordan je pojasnio kako njegov laboratorij kupuje matične stanice koje potom uzgaja u nešto što bi se moglo nazvati laboratorijski uzgojenim mini-mozgom (organoidom). Nisu ni blizu složenosti ljudskog mozga, ali se sastoje od istih temeljnih gradivnih blokova.
Nakon što uzgoje mini-mozgove, znanstvenici ih pričvrste na elektrodu i daju im jednostavne zadatke - poput reakcija na naredbe na tipkovnici. Za mini-mozak to je jednostavno primanje električnih signala i prikazivanje aktivnosti na zaslonu računala.
Za tim koji radi u ovom laboratoriju, električne stimulacije organoida prvi su korak ka većem cilju - pokretanju učenja u neouronima bioračunala kako bi oni na kraju mogli obavljati kompliciranije zadatke.
No, problem je kako održati te organoide na životu. Oni nemaju krvne žile koje bi ih hranile hranjivim tvarima pa tako nakon nekoliko mjeseci jednostavno - umiru.
Dok ne riješe taj problem, mini-mozgovi bit će ograničeni na kratak život i rad u laboratorijskim uvjetima.
A to znači da neće tako skoro zamijeniti klasična računala i čipove. Na Sveučilištu Johns Hopkins u SAD-u, znanstvenici koriste te mini-mozgove kako bi proučavali kako obrađuju informacije - ali u kontekstu razvoja lijekova za neurološka stanja poput Alzheimerove bolesti i autizma.
Bioračunalstvo bi trebalo nadopuniti, a ne zamijeniti, silicijsku umjetnu inteligenciju, a istovremeno unaprijediti modeliranje bolesti i smanjiti korištenje životinja, smatra u izjavi za BBC, dr. Lena Smirnova sa Sveučilišta Johns Hopkins.
Iako stvaranje "mini-mozgova" u laboratoriju može zvučati poput znanstvene fantastike, čini se kako bi to mogao biti sljedeći korak u razvoju računarstva.
Izvor: BBC
