Već godinama Europska unija upozorava na kroničan nedostatak informatičara i drugih IT stručnjaka. Prema posljednjim procjenama, do 2020. u Europskoj uniji nedostajat će više od 750 tisuća IT stručnjaka.
Ni u Hrvatskoj nema dovoljno informatičkih stručnjaka. Informatičke tvrtke (kako domaće, tako i strane) regrutiraju ih već na fakultetu, a one koje ne mogu naći stručnjake traženog profila organiziraju ljetne radionice i školovanja.
Upravo jer ih nema dovoljno, informatički stručnjaci gotovo mogu birati poslove, a nemali ih se broj odluči na karijeru izvan granica Hrvatske.
Ognjen Ribičić jedan je od tisuća IT stručnjaka koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvu, a njemu se posrećilo da dobije posao u odličnoj informatičkoj tvrtki ecx.io, koja je dio grupacije IBM.
Radio sam tijekom karijere jako puno različitih informatičkih poslova i naučio puno toga. Kada sam došao u sadašnju tvrtku, svi su se čudili kako mogu raditi i front-end i back-end, a osim toga znam i mobilne tehnologije, networking, baze, mislim da mogu reći za sebe da sam tzv. full-stack developer, priča Ognjen.
Odlazak u Düsseldorf bio je sjajna stvar, a poklopilo se i da je njegova djevojka taman dobila posao upravo u tom njemačkom gradu.
Moja djevojka dobila je posao u Trivagu u Düsseldorfu, meni su se nekoliko dana kasnije javili iz ecx-a da baš imaju super mjesto upravo u Duesseldorfu. Ja reko', super, može, pakiram kofere i dolazim, tvrdi Ognjen.
Ecx.io multinacionalna je tvrtka, koja posluje na lokacijama u Düsseldorfu (Njemačka), Welsu (Austrija), Bracknellu (Velika Britanija) te u Varaždinu i Zagrebu u Hrvatskoj. Hrvatsko je sjedište u Varaždinu. Posla za kvalitetne developere, poput Ognjena, ima dovoljno. Tako Ognjen trenutno radi kao Backend developer (Hybris tehnologija), ali uskače i 'frontendašima', a radio je i kao SCRUM master.
Jako sam rano počeo. Imam već 11-12 godina iskustva na ovim poslovima, što može biti velika prednost u odnosu na ostale. Mogu raditi različite stvari, i kao arhitekt, i kao SCRUM master. Svestranost je ovdje plus, a dobro je imati više opcija u životu, rekao je Ribičić.
Zanimalo nas je i zašto baš programiranje/development te postoji li razlika raditi za manje ili za veće tvrtke.
Navikao sam raditi za velike firme, za velike sustave. Meni je programiranje kao slagalica, i niti jedna nije ista. To je čar ovog posla. S druge strane, jednom kad naučiš slagati slagalicu, možeš složiti svaku, tvrdi Ognjen.
Jedna od odličnih stvari koja pomaže da se 'slagalica' složi jest i SCRUM metodologija, kojom se koordinira rad na development projektima.
SCRUM je odličan organizacijski layer, ima se neki pregled. SCRUM nije za svakoga, to je zapravo samo jedna verzija agilne metodologije, jer ako se ne koristi dobro, može i kočiti rad, a poanta je SCRUM-a da ne koči. Ipak, za development je odličan, ima se pregled nad svime. Ja sam se recimo ranije znao naći u poziciji da radimo pet stvari odjednom, što je loše.
Ognjen već ima iskustvo rada i boravka u inozemstvu, još dok je studirao, radio je i u Njemačkoj, kao freelancer.
Mentalitet je najveća razlika, odnosi prema poslu. U Hrvatskoj je normalno da ponekad i 'zaružiš', dok je kod Nijemaca to rjeđi slučaj, više su obiteljski orijentirani, a dolaze u 9 na posao, odlaze u pet. Prekovremeni i slične stvari su rijetkost. No, u samom poslu nema prevelike razlike, iskreno. Meni je recimo prekrasno u Düsseldorfu, grad je čudo, sve je puno nekih događaja, svaki tjedan su neki festivali, što volim.
Ognjen je inače završio Tehničko veleučilište u Zagrebu, a nakon tri godine, odradio je i 'master' na Fakultetu organizacije i informatike. Upravo u Varaždinu našao se prije nekoliko tjedana, tijekom Špancirfesta.
To je jedna od prednosti ovog posla, jer se može raditi praktički od bilo gdje, a srećom, mi imamo podružnicu u Varaždinu, gdje su i kolege s kojima radim na projektima. Bilo je odlično opet posjetiti Varaždin, naročito kada je Špancir, i super je odraditi ovakav team-building, ističe Ognjen.
Zadovoljan je i svojim znanjem stečenim na FOI-u u Varaždinu.
FOI je jedan od boljih informatičkih fakulteta. Imam i puno prijatelja koji su studirali na drugim fakultetima, ali nisu primjerice ništa više dobili nego ja. Ukupno mislim da je dobar. No, nije mi žao, sve sam uspio dobro iskombinirati uz posao. Nakon tri godine na TZV-u želio sam nastaviti, i odabrao FOI, što je bila dobra odluka.
Ipak, smatra da fakultetsko znanje nije presudno da bi netko bio uspješan u IT poslu. S druge strane, diploma je 'good to have', ako ne i 'must have'.
Na svakom poslu pitali su me imam li završen fakultet, no ne i koji. Ipak, imao sam spremne projekte koje sam odradio, što je ipak nešto drugačije. Fakultet nije presudan da biste bili dobar developer, moram priznati da sam upisao fakultet ponajviše zbog roditelja, jer sam imao već osiguran posao, priznaje Ognjen.
A dobra je odluka bila i odabrati struku poziv programera, odnosno developera.
Trenutno svi traže dobre developere. Toliko da je ponekad naporno, pa ja tajim puno informacijama na LinkedInu, ali svaki drugi dan me netko 'pikne', napadaju sa svih strana, zaključuje 29-godišnji Ognjen Ribičić.
