Odrastanje današnje djece radikalno se razlikuje od vremena u kojima su odrastali njihove majke i očevi. Oni su dio digitalne generacije i jako puno, odnosno previše vremena provode u online okruženju gdje vladaju brojne opasnosti kojih ne samo da djeca nisu svjesna, već nisu svjesni niti njihovih roditelji.
Što može raditi dijete zatvoreno u sobi, a za koje roditelji misle da samo gubi vrijeme na internetu, najbolje nam pokazuje Netflixova serija Adolescencija. Iako nije napravljena po istinitom događaju, podloga za priču zaista dolazi iz stvarnog života.
No izloženost takvom sadržaju na društvenim mrežama samo je dio problema s kojima se mladi suočavaju online. Na još jedan jako veliki i iznimno opasan problem stručnjaci upozoravaju godinama, a brojni roditelji i dalje misle kako je to nešto što se događa drugima. Riječ je o prijetnji seksualnih predatora, a o kakvoj je prijetnji riječ, najbolje možemo vidjeti na primjeru otkrivene pedofilske platforme Kidflix koja je imala čak 2 milijuna korisnika.
Grooming
Mnogi od takvih predatora i korisnika takvih platfromi svoje mračne fantazije pokušavaju ostvariti putem interneta te pronalaze različite načine na koje mogu pristupiti djeci, a jedna od čestih taktika s kojima se služe jest tzv. grooming, odnosno vrbovanje. Taj proces često traje mjesecima, počinitelji su vrlo strpljivi i temeljiti i puno vremena troše kako bi izgradili odnos povjerenja s djetetom. Prvi kontakt predatora i djece najčešće se ostvaruje upravo preko interneta, često npr. i komunikacijom unutar videoigara koju roditelji ne mogu otkriti.
Zlostavljač će djetetu laskati, poklonit će mu puno pažnje te dijeliti s djetetom svoje probleme da pokaže razumijevanje, opisala je za Zimo u jednom ranijem razgovoru Marija Renić iz Rode česti obrazac ponašanja napadača.
Oni se na internetu također često pretvaraju da su djeca, a nakon uspostavljanja povjerenja, koje može uključivati i okretanje djeteta protiv svojih roditelja, taj odnos često poprima oblik tzv. sextortiona. Napadač će zatražiti od djeteta da mu pošalje svoje intimne fotografije, a nakon toga će ga ucjenjivati u svrhu pridobivanja više takvih sadržaja ili prisile na seksualne aktivnosti uživo.
Naše istraživanje upućuje na to da gotovo 60 posto adolescenata u Hrvatskoj prima seksualno sugestivan sadržaj u porukama, fotografijama ili videima, 5 posto ih šalje, a 17 posto ih prosljeđuje, dok je gotovo svaki peti adolescent sekstao (slao i/ili primao seksualno sugestivne sadržaje) pod nagovorom ili prisilom, od čega je 5 posto adolescenata to činilo sa znatno starijom osobom, objasnila je stanje u Hrvatskoj prije nekoliko godina psihologinja Ella Selak Bagaric. Teško možemo vjerovati kako su se stvari od tada značajno poboljšale.
Bagaric je tada objasnila kako je prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iz 2019. čak 35 posto mladih otišlo na susret s osobom koju su upoznali na internetu. Upozorava i na to da mnogi roditelji nisu bili svjesni toga da im se djeca nalaze s osobama koje su upoznale preko interneta, kao što često nisu upoznati ni s time da su im bile dostupne fotografije seksualnog sadržaja i da su primali takve poruke.
Prepoznajte znakove
Znakovi koji upućuju na zlostavljanje različiti su i često ovise o dobi djeteta, intenzitetu i trajanju zlostavljanja, stupnju bliskosti sa zlostavljačem te načinu suočavanja sa zlostavljanjem. Npr. to može biti tajnovitost i izolacija, tjeskoba, napadi panike, autoagresivno ponašanje, gubitak interesa za aktivnosti u kojima su ranije uživali, agresivno ponašanje prema članovima obitelji prijateljima, strah od određenog prostora ili mjesta ili ostajanja s određenom osobom nasamo.
To mogu biti tjelesni znakovi, poput neuobičajenih zdravstvenih problema, teškoće sa spavanjem, teškoće hranjenja, regresija u ponašanju, seksualizirano ponašanje, teme, crteži ili igra ili postavljanje neuobičajeno mnogo pitanja o ljudskoj seksualnosti, više nego što se očekuje za određenu dob, objasnila je Ella Selak Bagaric.
Ako roditelji primijete takve probleme koji ukazuju na zlostavljanje, trebaju potražiti pomoć, ali i prijaviti nepodobni sadržaj i zlostavljača te sačuvati poruke, fotografije, podatke s online platformi i slično. Naime, prijavama zlostavljača roditelji neće spasiti samo svoje dijete, već i brojne druge potencijalne žrtve seksualnih predatora.
Prevencija
Jedan od problema prilikom otkrivanja zlostavljanja djeteta jest što mnogi roditelji očekuju da će se dijete koje je doživjelo zlostavljanje samoinicijativno otvoriti njima ili nekoj drugoj osobi od povjerenja, no zlostavljač često prijeti djetetu ili ga potkupljuje te traži da nikome ne govori o zlostavljanju.
Zato je iznimno važna prevencija, odnosno odnos povjerenja roditelja i djece. Isto tako, roditelji ne trebaju čekati da ih dijete pita ili samo traži razgovor o tim temama. Najopasniji je stav 'to se događa nekom drugom i moje je dijete sigurno'.
Vijeće Europe preporučuje roditeljima razgovor s djecom o tome s kime razgovaraju na internetu, što rade, koje stranice posjećuju i u koje vrijeme, da ih nauče o sigurnom korištenju tehnologija te o onome što predstavlja rizik – poput davanja osobnih podataka te slanja videa ili fotografija osobnih sadržaja, objasnila je Ella Selak Bagaric.
Dodala je kako je zadatak današnje generacije roditelja da uhvate korak sa svojom djecom, kojoj je korištenje suvremenih tehnologija nešto potpuno prirodno s čime odrastaju, no nemaju životno iskustvo niti razvojno uvjetovane sposobnosti prepoznati opasnost ako ih se ne pouči o tome.
Trebamo edukacijom i razgovorom učiniti da tehnologija omogući djeci prednosti, a to su istraživanje, povezanost s okolinom, igra, te ne dopustiti da je virtualni svijet djeteta nešto daleko od naših očiju i odgovornosti. Danas o vremenu koje dijete provodi na internetu treba razgovarati na jednak način kao što to činimo kada dijete pitamo kako je bilo u školi. Mislim da je važno i da roditelju znaju kako mnoga djeca šute i zbog straha od kazne, ili straha da im se neće vjerovati ako se otvore, ili pak od posljedica koje će razotkrivanje donijeti.
Edukacija
Educiranje djece o korištenju interneta, ali i opasnosti koje vrebaju s mreže treba početi od malih nogu, kako bi bili spremni za sve izazove koje donosi odrastanje u digitalnom dobu. Ta edukacija nije potrebna samo djeci već i roditeljima koji nisu svjesni kakve opasnosti prijete jednom kada svom djetetu daju mobitel i tablet. Dajući djetetu gadgete u ruke bez nadzora i bez upozorenja o opasnostima, roditelji u biti virtualno otvaraju vrata svog doma i djetetove intime svima onima koji za dijete predstavljaju opasnost.
Odrasli trebaju shvatiti da dijete teško može znati što je dobro, a što nije u virtualnom okruženju i zato je, osim razgovora i edukacije potrebna i kontrola. Ako već dajete djetetu gadget u ruke, blokirajte opasne aplikacije i stranice, odnosno pobrinite se da neće biti izloženi opasnom sadržaju koji nije za njihove godine te kontrolirajte što radi i s kim komunicira na internetu.
