Viralni video koji je prikupio stotine tisuća pregleda na društvenim mrežama tvrdi da prikazuje posljednje trenutke na letu MU-5735 China Eastern Airlinesa, odnosno nekoliko sekundi prije pada tog putničkog zrakoplova u ponedjeljak u kojem je tragično poginulo svih 132 putnika.

U stvarnosti, riječ je o isječku iz računalne igre te nema nikakve veze s navedenim tragičnim događajem.

Videoisječak od 10 sekundi prikazuje kako se avion okreće naopačke prije udara u tlo, uz glasnu vrisku "putnika". Jedna verzija videa, koja je još u utorak objavljena na Twitteru i tvrdi da prikazuje "posljednji trenutak snimljen u zrakoplovu", imala je više od 210.000 pregleda i retvitana je stotine puta. Još jedan u međuvremenu izbrisani tvit koji sadrži isti video, dobio je gotovo 400.000 pregleda.

Žena gleda deepfake video Meta uklonila "deepfake" video ukrajinskog predsjednika: Loše je napravljen i lako ga je prepoznati

Video koji je kruži zapravo je prvi put postavljen na YouTube prije nešto više od tri godine, a njegov opis eksplicitno kaže da je riječ o računalnoj simulaciji nesreće Ethiopian Airlinesa 2019. godine. Unatoč tome što je i u tom originalnom videu riječ tek o spekulativnoj amaterskoj simulaciji, video je pregledan više od 33 milijuna puta otkako je objavljen u ožujku 2019. godine.

Stručnjaci tvrde da je riječ o jeftinom i lakom oblik širenja dezinformacija

Objava isječaka tog videa na Twitteru u ponedjeljak najnoviji je primjer da se snimke iz računalnih igara ili računalnih simulacija koriste u pokušaju prikupljanja lajkova na društvenim mrežama, tvrdeći da predstavlja snimku stvarnog događaja. Obzirom da je računalna grafika posljednjih godina postala još realističnija, stručnjaci kažu da su ove vrste videa postale jeftin i lak oblik širenja dezinformacija.

Slične taktike također su korištene za širenje dezinformacija nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

James Cameron James Cameron o opasnostima novih tehnologija: Ako Skynet želi pokoriti svijet, ne treba mu nuklearno oružje, nego deepfake video

Jedan video koji se proširio na Facebooku krajem veljače navodno prikazuje video ukrajinskog pilota borbenog aviona poznatog kao "Duh Kijeva", kako obara ruski zrakoplov. Snimka je zapravo iz besplatne i vrlo popularne te realistične online računalne igre pod nazivom Digital Combat Simulator (DCS), piše PolitiFact, a vjerojatnije je da je "Duh Kijeva" zapravo samo viralni mit koji se širi tijekom rata.

Ova je snimka iz DCS-a, ali je ipak napravljena iz poštovanja prema 'Duhu Kijeva', stoji u opisu YouTube videa.

Dugogodišnji problem

Činilo se i da su te vrste videozapisa s dezinformacijama postale popularne i u ranim godinama sirijskog građanskog rata, rekao je za Business Insider Emerson Brooking, stalni član Laboratorija za digitalna forenzička istraživanja Atlantic Councila. Kvaliteta vizuala računalnih igara eksponencijalno se povećala u relativno kratkom razdoblju, a osobama s podlim namjerama na društvenim mrežama postalo je lakše to "prodati" kao stvarne snimke.

Lažne snimke iz simulacija imale su različite stupnjeve uspjeha u obmanjivanju ljudi. Snimku za koju se tvrdi da potječe od zrakoplovne nesreće u ponedjeljak bilo je iznimno lako opovrgnuti, kaže Brooking, jer nije bilo potrebno puno da se utvrdi da je putnici zapravo nisu snimili.

No, u drugim slučajevima, ističe Brooking, pobijanje ovih videa bilo je teže. To je pitanje kojim se istraživači i provjeravatelji činjenica bave gotovo cijelo desetljeće.

Gledate deepfake 50-godišnjeg muškarca Mislite da gledate prelijepu mladu djevojku? To je mislilo i 19.000 tviteraša...

Ne znam točno kada je ovo počelo, ali sigurno je barem bilo istodobno s izlaskom računalne igre ARMA 3, rekao je Brooking o lažnim videima, posebice onima koji prikazuju scene iz zona sukoba.

Računalna igra ARMA 3 je vojna taktička pucačina koja je objavljena 2013. godine, a označila je jedan od prvih primjera u kojima su snimke videoigara snimljene na ekranu mogle izgledati kao snimke sa "suvremenog bojišta", prema Brookingu. Ostale videoigre koje su korištene za širenje lažnih videa i fotografija na mreži uključuju Call of Duty i Digital Combat Simulator World, dodao je.

Postoje trenuci izvještavanja o sukobu tijekom sirijskog građanskog rata ili nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2014. gdje bi kružile ove, često ARMA, snimke zaslona i videa, rekao je Brooking.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je 2017. fotografiju na kojoj je, kako je rečeno, prikazan "nepobitni dokaz" da SAD pomažu konvoju ISIS-a u Siriji. U stvarnosti, slika je bila ispis zaslona iz mobilne igre AC-130 Gunship Simulator: Special Ops Squadron, izvijestio je tad BBC.

Godinu dana ranije, rusko veleposlanstvo objavilo je na Twitteru snimku zaslona niske razlučivosti iz igre Command & Conquer: Generals, kako bi ilustrirala svoju tvrdnju o "ekstremistima" koji su primili "nekoliko kamiona kemijskog streljiva" u Aleppu, izvjestio je tad CBC.

U nedostatku pravih fotografija ili videozapisa koji bi potkrijepili svoje tvrdnje, oni se okreću ovim računalno generiranim snimkama zaslona i možda nisu prevarili širu javnost, ali ljudi koji su bili podložni propagandi ruskog ili sirijskog režima mogli su to shvatiti kao stvarne snimke, rekao je Brooking.

Kada snimci postanu viralni, mogu se brzo odvojiti od svog izvornog izvora i teško ih je obuzdati. Kada je isti korisnički račun na Twitteru, koji je objavio lažnu snimku nesreće China Eastern Airlinesa, razjasnio da nisu mogli provjeriti autentičnost videa, njihov je naknadni tvit podijeljen samo šest puta u usporedbi sa stotinama tisuća koji su vidjeli prethodni isječak.

Te se video snimke također mogu širiti, dijelom i zbog toga što se moderno ratovanje gotovo ne razlikuje od isječaka iz ratnih računalnih igara, ističe Brooking. Porast snimki dronom također je stvorio videozapise iz stvarnog svijeta koji odražavaju snimke iz zraka iz videoigara, dodao je.

Kako su računalne igre postale sve više nalik stvarnom ratu, snimke sukoba također su ih počele oponašati.

Spektakl ratnih računalnih igara na mnogo se načina spojio s modernim ratnim slikama. Činjenica je da sada vidimo brojne slučajeve u kojima vojnici nose GoPro i pucaju iz perspektive prvog lica, kaže na kraju Brooking.

zvor: Business Insider

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju