Nakon priličnog debakla s metaverzumom na koji je Meta potrošila desetke milijardi dolara, bez nekog konkretnog učinka (barem ne za sada), Zuckerberg je napravio logičnu odluku i fokus tvrtke prebacio na umjetnu inteligenciju. Njegov cilj, kao i cilj ostalih tehnoloških kompanija jest postići opću umjetnu inteligenciju (AGI), odnosno superinteligenciju kojoj ljudska inteligencija više neće moći parirati, a u teoriji mogla bi riješiti brojne svjetske probleme - od neizlječivih bolesti preko klimatskih promjena.
Kako bi bili što konkurentniji na tržištu, Zuckerberg je zaposlio brojne stručnjake za ovu tehnologiju, za što je platio jako veliki novac, a osnovao je i poseban odjel za superinteligenciju. Kao glavnog AI znanstvenika postavio je Alexandra Wanga, čudo od djeteta za kojeg je platio više od 14 milijardi dolara. Meta je, naime, za taj iznos kupila 49 posto njegove tvrtke Scale AI, uz uvjet da Wang dođe u Zuckerbergovu tvrtku.
Otkazi i nezadovoljstvo
No ono što je u teoriji zamišljeno kao skup nekih od najvećih svjetskih umova za AI koji će ubrzati put do superinteligencije, u praksi nije dalo očekivane rezultate. Usprkos velikom novcu, neki od novih zaposlenika brzo su napustili Metu, nezadovoljni atmosferom u kompaniji, kao i samim Wangom, a šuška se da bi njihovim stopama mogli krenuti i neki drugi zaposlenici.
Dok neki upiru prstom na Wanga kao na krivca, ovaj je stručnjak svojim najbližim suradnicima objasnio u čemu je jedan od problema i pri tome je imenovao - Marka Zuckerberga. Naime, on tvrdi kako ih osnivač i šef Mete guši jer pokušava upravljati svakim dijelom razvoja i napretka na tržištu umjetne inteligencije. Više njegovih suradnika novinarima je komentiralo kako se Wang žali na Zuckerbergov čvrsti stisak nad svime što radi, što u biti usporava napredak i donošenje odluka, guši kreativnost te frustrira zaposlenike.
Godišnja potrošnja veća i od 100 milijardi dolara?
Kao jedan od znakova tih problema posebno se spominje dugoočekivani Metin AI model Llama 4. Iako je trebao predstavljati veliki iskorak ove tvrtke na AI tržištu, u stvarnosti se pokazalo da su rezultati lošiji od konkurentskih alata te je Llama 4 slabija u programiranju i kompleksnom zaključivanju, a povrh svega Meta je optužena da su pokušali uljepšati rezultate samo za AI ljestvice.
Kao glavni razloge takvog promašaja, zaposlenici su, pored loših podataka i kratkog vremena za testiranje, izdvojili i lošu organizaciju te rivalstvo među timovima, a interno je to doživljeno kao velika sramota za Zuckerberga i njegove planove o superinteligenciji.
A sve to se događa u trenutku kada kompanija troši velike cifre - očekuje se 70 milijardi dolara ove godine, a u budućnosti bi troškovi mogli iznositi i više od 100 milijardi dolara godišnje za razvoj AI-a i prateću infrastrukturu. Velika ulaganja za koja nema skorašnjeg očekivanog povrata u kombinaciji s lošim upravljanjem i internim previranjima zabrinula su investitore, što se može vidjeti i po cijeni dionice Mete koja je u velikom minusu u posljednjih mjesec i pol.
Izvor: NY Post
