Post pisali Tomislav Ćuto i Saša Fišter
Simbolika je vrlo često tu negdje u ovakvim fantastičnim pričama, koje završavaju sretno, iako u početku to i nije bio scenarij na koji ćete se kladiti. Kakve veze imaju Ukrajina, jedna od postkomunističkih zemalja i Facebookova kupovina WhatsApp platforme za nevjerojatnih 16 milijardi američkih dolara? Na prvi pogled nikakve, iako je veza tu negdje. Jan Koum, danas 38-godišnjak nekonvencionalnog izgleda, uvijek neobrijan, jedan je od suosnivača i aktualni izvrši direktor WhatsAppa. Ali, Koum je i ukrajinski emigrant, koji je s majkom napustio zemlju hladnoće u svakom smislu i završio u jednoj od tipičnih američkih zgrada, takozvanim „blokovima“ u Mountain Viewu u Kaliforniji, nedaleko od mjesta gdje se danas nalaze uredi WhatsAppa.
„Kako je bilo u Ukrajini? Pokušajte zamisliti zimu sa -20 stupnjeva Celzijevih i školu u kojoj ne postoji kupaonica unutar zgrade. Usput je društvo iznimno zatvoreno, prisluškivalo se i pratilo sve i svakoga...“, prepričao je Koum dio svoga djetinjstva „iza željezne zavjese“. Otac je, kaže konstantno radio na građevini i rijetko ga je viđao. „Obično je njegovo radno vrijeme trajalo do 22 sata, gledao sam ga kako se muči, radi, konstantno nosi s problemima, bila je to klasična noćna mora, po noći i po danu“, iskren je Koum. Kada su se on i majka preselili u Sjedinjene Američke Države 1992., u početku je, naravno, bilo prokleto teško, otac je ostao u Ukrajini, nisu imali automobil, Jan Koum je pješačio do škole, ustajao se u 6 ujutro...
Ni kasnije nije nudio dojam čovjeka koji će napraviti nevjerojatan uspjeh, studirao je informatiku i matematiku, ali mu je, kaže „sve to bilo bezveze i užasno dosadno“, pa je odustao od koledža i radio razne poslove. Bavio se, naravno, računalima, pa je tako upoznao Davida Fila, suosnivača tvrtke Yahoo, na jednoj Apache sigurnosnoj konferenciji, ovaj ga je pozvao na razgovor za posao, koji je Koum i dobio, bio je Yahoo zaposlenik s rednim brojem 33. Tu negdje zapravo počinje prava priča o WhatsApp uspjehu, jer je Koum u Yahoou upoznao Briana Actona, danas 42-godišnjaka, rođenog u Michiganu, koji je bio sušta suprotnost, pa je zato Koum njihov odnos opisao „mi smo bili ying i yang, bili i ostali.“
Acton je bio redni broj 44 u Yahoou, iz dobrostojeće obitelji s Floride, iako je dijete rastavljenih roditelja, nije mu bilo loše; očuh je čak pokušavao izgraditi karijeru profesionalnog igrača golfa, majka je uspješno vodila biznis s klima uređajima, Acton je završio računalne znanosti na Stanfordu... Dakle, bio je sve ono što Koum nije, i obrnuto, vjerojatno su baš zato „kliknuli“ i na isti dan, 31. listopada 2007. napustili Yahoo. Acton je pokušavao dobiti, između ostaloga, posao u Facebooku i Twitteru ali nije prošao, što ga nije obeshrabrilo, a on i Koum su se nastavili družiti, najviše igrajući se zajedno – frizbijem. Na Koumov rođendan, 24. veljače 2009. rođena je tvrtka WhatsApp, jer je Koum silno želio da može komunicirati s rodbinom u Ukrajini još otkako je stigao u SAD.
WhatsApp danas
Pet godina nakon svog osnutka, WhatsApp je kompanija koja stoji rame uz rame gigantima poput Netflix, Macy’s, Tesla Motors, Gap, Sony, United Airlines, itd., kada mjerimo vrijednost kompanije. Vrijednost njegovog suosnivača i 45% vlasnika Jana Kouma sada je dosegla 6.8 milijardi dolara što ga čini bogatijim od jednog Richarda Bransona čija je vrijednost procijenjena na 4.6 milijardi dolara.
Ujutro smo pisali o detaljima akvizicije, no iako su brojke astronomsko visoke, u gotovini je isplaćeno 4 milijarde dolara, dok je ostatak isplaćen u dionicama.
Činjenica je da je Facebooku potreban WhatsApp, a razlog su naravno brojke i tržište. Dok primjerice Facebookov Messenger povezuje ljude na Facebooku, WhatsApp povezuje ljude diljem svijeta na svim platformama. Također, sa svojih 450 milijuna aktivnih korisnika, od kojih čak 72% koriste WhatsApp na dnevnoj bazi, te preko milijun novih korisnika dnevno, WhatsApp je na svom putu da ubrzo dosegne milijardu korisnika.
Usporede radi, WhatsAppu je trebalo pet godina, za nešto što je čovječanstvu trebalo 150 godina, od Pony Expressa, telegrafa, do avionske pošte, telefona i maila. Ovaj post će vam to pobliže dočarati.
Još jedna od vrlo bitnih stvari oko ove akvizicije je to što će Facebook doseći više korisnika u Europi, te tržišta u razvoju, pa je tako primjerice u Indiji, Brazilu i Meksiku WhatsApp daleko najpopularnija aplikacija, što se može vidjeti iz tablice.
Facebook je sada postao još žešći konkurent azijskim komunikacijskim servisima kao što je Line i WeChat, koji se također nadaju sve većem udjelu na svjetskom tržištu, a nedavno smo pisali i kako je japanski internetski gigant preuzeo Viber za 900 milijuna dolara.
Facebookova akvizicija Instagrama sada zvuči smiješno, no njihov se portfolio puni iz godine u godinu. Akvizicija WhatsAppa jedna je od najvećih u povijesti tehnoloških kompanija što pokazuje iznimnu važnost mobilne industrije i kako ona utječe na poslovanje velikih kompanija.
Ako se samo na kratko vratimo u prošlost i prisjetimo nekih ranijih akvizicija, vidjet ćemo ogromnu razliku. Microsoft je 1997. godine kupio Hotmail za tada nevjerojatnih 400 milijuna dolara, posao za koji su svi smatrali precijenjenim, no upravo je Hotmail Microsoftu omogućio brzi rast i vrlo važan komunikaciji alat današnjice. Također, AOL je kupio ICQ, još jedn brzo rastući komunikaciji kanal za također 400 milijuna dolara, no ovaj posao nije završio kako je trebao. ICQ je mogao biti današnji WhatsApp. Google je 2006. godine kupio YouTube za 1.65 milijardi dolara!
Prije dvije godine Microsoft je odradio još jednu veliku akviziciju u kojoj je za 8.5 milijardi dolara kupio Skype, koji pak s druge strane ima potpuno drugačiji zadatak od jednog WhatsAppa ili Facebookovog Messengera.
Drugačiji pristup biznisu
WhatsApp je za razliku od svih kompanija iz Silicijske doline imao potpuno drugačiji pristup biznisu. Nevjerojatno je da ova kompanija nema niti jednu zaposlenu osobu niti u marketingu niti u PR-u. Od 55 zaposlenika, njih 32 je inženjera koji pruže podršku 14 milijuna ljudi, omjer koji je nezamisliv u ovoj industriji, no WhatApp si može to priuštit jer su od početka radili na vrlo kvalitetnom i stabilnom sustavu bez razno raznih nepotrebnih dodataka i mogućnosti. WhatsApp je oduvijek bio namijenjen za jednu stvar — komunikaciju.
Isto tako dok su drugi konkurenti tražili zaradu preko oglasa, WhatsApp nikad nije imao oglase a očito je da nikad niti neće. Svoj servis nude prvu godinu besplatno, dok je u drugoj godini potrebno platiti samo jedan dolar — zamislite samo taj omjer. Zuckerberg je u svojoj izjavi istaknuo kako će WhatsApp i dalje ostati nezavisna kompanije, te kako neće uvesti oglase, odnosno žele i dalje zadržati taj koncept jednostavne i vrlo efikasne aplikacije.
Za kraj spomenimo neke zanimljive brojke. WhatsApp sada procesira 500 milijuna slika dnevno, 100 milijuna više nego Snapchat, 150 milijuna više nego Facebook, te 450 milijuna više nego Instagram. S obzirom da je Snapchat odbio ponudu Facebooka i Googlea, pitanje je kada će Google ovaj puta dublje posegnuti u novčanik i kupiti Snapchat!
Koum potipsuje ugovor vrijedan 19 milijuna dolara na vratima ureda. Pokazao je i dalje svoju skromnost!
