Pronađen prvi organizam u svijetu kojem su virusi delikatesa i okosnica prehrane

Znanstvenici su otkrili prvi organizam koji u sastavnom dijelu svoje prehrane ima viruse. Riječ je o jednoj vrsti slatkovodnog planktona.

Branimir Vorša | 03.01.2023. / 10:10

Bakterije, ilustracija
Bakterije, ilustracija (Foto: Getty Images)

Virusi se često na slučajan način uspiju naći u raznolikim organizmima, a neki morski protoktisti (eukariotski mikroorganizmi) viruse koriste slično poput začina svojoj normalnoj prehrani. No da bi se neki organizam kategorizirao kao virusojed, virusi mu moraju činiti znatan unos hranjivih tvari i energije.

Slatkovodni mikroorganizam halterija čest je rod protoktista, i ne samo da su laboratorijski uzorci Halterije konzumirali kloroviruse dodane u njihovu okolinu već je taj divovski virus potaknuo i rast halterije te povećao veličinu populacije tog mikroorganizma.

Slika nije dostupna Arktik bi uskoro mogao osloboditi novu pandemiju, znanstvenici objašnjavaju i zašto

Moguć dubok utjecaj na ciklus ugljika u prirodi

Isto tako, posljedični učinci široke konzumacije klorovirusa u divljini mogli bi imati dubok utjecaj na ciklus ugljika jer klorovirusi inficiraju i mikroskopske zelene alge te uzrokuju raspadanje svojih domaćina, oslobađajući ugljik i druge hranjive tvari u okoliš.

Ako pomnožite grubu procjenu o tome koliko ima virusa, koliko ima halterije i koliko ima vode, dolazi se do ogromne količine energije koja se kreće uzbrdo u hranidbenom lancu. Ako se to događa u razmjerima za koje mislimo da bi mogli biti, to bi trebalo potpuno promijeniti naš pogled na globalno kruženje ugljika, kaže ekolog John DeLong sa Sveučilišta Nebraska-Lincola i jedan od autora studije objavljene u znanstvenom časopisu PNAS.

Trogodišnje istraživanje

Američki znanstvenici provodili su istraživanje tri godine, a temeljilo se na ideji da velik broj virusa i mikroorganizama koji se mogu naći u vodi može dovesti do toga da virusi budu pojedeni. Znanstvenici međutim nisu imali puno referenci za takvo što jer ne postoji puno prethodnih studija o toj temi.

Slika nije dostupna Što se ondje događa? U Kini otkriven novi virus koji se prenosi sa životinja na ljude, već je zarazio 35 osoba

Postoje neke dobre stvari unutar virusa ako ste organizam koji se želi hraniti, uključujući aminokiseline, nukleinske kiseline, lipide, dušik i fosfor. Sigurno bi nešto htjelo napraviti obrok od toga, razmišljali su istraživači.

Prikupili su uzorke vode iz ribnjaka i dodali im kloroviruse te promatrali tretira li neka vrsta mikroorganizama viruse kao hranu, a ne kao prijetnju. To ih je dovelo do halterije i papučice (Paramecium), koji su oboje uspijevali u vodi. Dok je paramecij grickao viruse, njegova veličina i broj jedva da su se pomakli. Halterija se, s druge strane, hranila njima, koristeći klorovirus kao izvor hranjivih tvari. Populacija tog mikroorganizma porasla je oko 15 puta u dva dana, dok se populacija virusa smanjila za sto puta.

Bili su dovoljno veliki da sam ih mogao zgrabiti vrhom pipete (vrsta laboratorijskog pribora), staviti ih u čistu kap i prebrojiti, ističe DeLong.

Slika nije dostupna Znanstvenici sve oprezniji: Virus majmunskih boginja mutira daleko brže no što se očekivalo

Dokaz hranjena virusima

Fluorescentna zelena boja korištena je za označavanje DNK klorovirusa prije nego što su se dvije vrste planktona pogostile njima. To je ujedno bila i potvrda da su virusi bili pojedeni jer su vakuole (želuci mikroorganizama) svijetlile zeleno od hrane u njima.

Daljnja analiza otkrila je da rast halterije, u usporedbi s padom klorovirusa, odgovara omjerima viđenima u drugim mikroskopskim odnosima predatora i plijena u vodenom okolišu, dajući znanstvenicima više dokaza o prehrani navedenih vrsta planktona.

Znanstvenici sad žele istražiti kako virusojedi mogu utjecati na hranidbeni lanac, evoluciju vrsta i otpornost populacija, no prije toga moraju prikupiti dokaze da se to događa u divljini.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti