Galerija

Hrvatska protuzračna obrana (PZO) zapravo nije dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, već je izdvojena u Hrvatsku kopnenu vojsku odlukom Hrvatskog sabora 26. siječnja 2018. godine. Prema službenim stranicama OSRH-a, tehnika s kojom raspolažemo u PZO-u predstavlja kratak popis s dvije stavke.

Hrvatska u sustavu PZO-a koristi Samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 te SLRS S-10CRO A1 (Strijela), raketni lanser hrvatske proizvodnje za zaštitu oklopno-mehaniziranih vojnih postrojbi kopnene vojske te objekata na zemlji od zračnih napada s malih visina.

Samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 je zapravo trocjevni top kalibra 20 milimetara, koji ima ukupno 1500 komada streljiva tog kalibra, različitih značajki (TZO, TZ, PZ, VOZ).

Samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 Samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 (Foto: OSRH)

Strijela je pak samohodni raketni lanser koji, osim četverocjevnog lansera, ima i radar za motrenje, sustav za prijenos informacija, optičke senzore (TV i termovizijsku kameru) na lanseru. Strijela ukupno nosi osam samonavođenih raketa tipa 9M31M i 9M37M, a može djelovati na zračne ciljeve koji lete na visinama između 25 i 3000 metara. Brzina navedenih protuzračnih raketa iznosi 500 metara u sekundi, a njihova težina iznosi 74 kilograma.

Strijela može djelovati protiv zračnih ciljeva čak i u pokretu, odnosno dok se kreće brzinom do 30 km/h te ima mogućnost centraliziranog i autonomnog rada.

SLRS S-10CRO A1 (Strijela) SLRS S-10CRO A1 (Strijela) (Foto: OSRH)

Nadzor zračnog prostora

Osim navedene tehnike, hrvatsku protuzračnu obranu čini i Bojna zračnog motrenja i navođenja (Bojna ZMIN), koja je postrojba HRZ-a.

Zadaća Bojne ZMIN je neprekidan nadzor zračnog prostora Republike Hrvatske, pružanje radarske potpore borbenom djelovanju snaga HRZ-a te održavanje radara i opreme.

Bojna ZMIN, osim vojnih, provodi i zadaće potpore civilnim strukturama. Tri radara Bojne ZMIN uvezana su u sustav Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), koja je odgovorna za upravljanje civilnim zračnim prometom, dok je Bojna ZMIN odgovorna za sigurnost zračnog prostora.

Mario Banožić i Robert Hranj o padu letjelice Uočili smo letjelicu čim je ušla u Hrvatsku, nadležni saznali tek nakon pada: "To je ozbiljan incident"

Tu-141 Striž Tupoljev Tu-141 Striž: Zašto se bespilotna izviđačka krstareća letjelica sovjetske proizvodnje koristi padobranom?

Radari koje ZMIN koristi su američke proizvodnje, a riječ je o radarskom sustavu FPS-117 dometa oko 450 kilometara.

Bojna ZMIN daje radarsku potporu i snagama Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u protupožarnoj sezoni, snagama Obalne straže te surađuje s Ministarstvom vanjskih poslova, od kojeg dobiva diplomatska odobrenja za letove stranih državnih zrakoplova.

Od ulaska Hrvatske u NATO Bojna ZMIN podatke šalje NATO-ovim središtima za zračne operacije u Italiji, nadređenom operativnom središtu u Španjolskoj i u vrhovno zapovjedništvo za zračne snage u Europi u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj. Bojna razmjenjuje podatke i s operativnim središtima u Italiji, Sloveniji i Mađarskoj.

Na koncu Hrvatska za obranu zračnog prostora posjeduje i osam borbenih zrakoplova MiG-21BisD te četiri trenažna borbena zrakoplova MiG-21UMD.

Upozorenje predsjednika

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u petak tijekom konferencije za medije povodom incidenta s padom nepoznate vojne bespilotne letjelice u Zagrebu na pitanje o stanju PZO-a rekao kako ono nije zadovoljavajuće. Predsjednik je poručio da je hrvatska protuzračna obrana u onom stanju koliko se u nju ulaže te da "to nije zadovoljavajuća razina".

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju