Kiborzi, transhumanizam, tehnologija koju više ne nosimo, nego je ugrađena u nas i umjetna inteligencija – teme su to o kojima se pričalo u zagrebačkoj Laubi na konferenciji Future Tense. Glavni futurolog Deloittea Mike Bechtel došao je iz Chicaga kako bi predstavio sve moguće scenarije razvoja tehnologije u bliskoj i dalekoj budućnosti.
Što dalje idemo, budućnost postaje sve nejasnija. Zato uvijek koristim izraz projiciranje budućnosti umjesto "predviđanja budućnosti", rekao je Bechtel. Oduzmite nekome njegov mobitel na osam sati i saznat ćete da već jesmo kiborzi.
Prošle smo godine u Deloitteu izradili izvješće o budućnosti umjetne inteligencije u kojem smo otkrili kako bez obzira na to jesu li uređaji oko nas (prijenosna računala, mobilni telefoni), na nama (pametni satovi) ili u nama (pejsmejkeri, senzori šećera u krvi, itd.), već se poprilično oslanjamo na te tehnologije.
Međutim, Bechtel je pozvao sudionike da se ne boje tehnologije. Tehnologija je samo lijepa riječ za alat. Kao bivši antropolog, rekao bih vam da je naša vrsta oduvijek ovisila o našim alatima; o našoj sposobnosti da kreiramo svijet oko sebe kako bismo bolje zadovoljili svoje potrebe - stoga, ne bojte se, rekao je.
Kompjuteri nisu više samo uz nas u svakom trenutku - na nama su. Ono što slijedi je ideja ambijentalnih kompjutera. Odmičemo se od ekrana i idemo prema razgovoru s uređajima, a uskoro ćemo se maknuti od njih u potpunosti. Ne možemo realno očekivati da ćemo imati 15 pametnih zvučnika u kuhinji. A nakon toga? Kompjuteri u našem mozgu, rekao je Bechtel.
Nakon predavanja, priključili su mu se lideri hrvatske i regionalne poslovne scene, Boris Drilo iz HT-a, Gordan Kožulj iz Deloittea i Boris Nemšić iz Delta Partnersa, koji su priznali kako su optimistični oko budućnosti tehnologije.
Moramo spojiti znanost i tehnologiju
Kada se radi o tehnologiji onda govorimo o sebi i nama poznatim ljudima u nekom mjehuriću, ali postoje ljudi izvan mjehurića koji ne razumiju tehnologiju. Moramo spojiti znanost i tehnologiju kako bismo objasnili što ona donosi. Kad pričamo o znanstvenoj fantastici ili robotima, ljudi koji ne razumiju te pojmove stvaraju rezerve, rekao je Drilo.
Moramo objasniti kako tehnologija pomaže ljudima da se razviju. Ovakve konferencije trebaju ljude ujediniti kako bi razumjeli kako koristiti tehnologiju.
S Mikeom Bechtelom zanimljivu je razmjenu imao Gordan Kožulj, direktor Deloittea za Južnoeuropski klaster (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Bugarska, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija).
Ako pogledamo u prošlost, tehnologija zatvara neke poslove, ali otvara druge. Siguran sam da će ljudi u budućnosti pronaći nove poslove koje će raditi. Bit će manje onog posla koji je repetitivan. Promjene će se dogoditi i ljudi će se trebati prilagoditi i stvoriti nove vještine. Skupo je implementirati nove tehnologije i inovacija je često teško ostvariva, ali se mogu koristiti stare tehnologije na inovativan način i to se najčešće događa u Hrvatskoj, rekao je.
Optimizam za budućnost
Boris Nemšić dijeli optimističnu viziju budućnosti, kao i njegovi sugovornici. Ovdje nije riječ samo o tehnologiji već o utjecaju na društvo, a tehnologija je samo zajednički nazivnik. Imamo problem semantičke prirode, a to je neizvjesnost. Zašto je se bojimo?, rekao je.
Tehnologija je postala dio neizvjesnosti pa je postala prijetnja. Digitalno ne znači poremećaje već nam pomaže da budemo bolji. Umjetna inteligencija nije loša i moramo novim generacijama prenijeti da je se ne boje. Tehnologija će nam svima pomoći. Edukacija može pomoći u tome da promijenimo paradigmu da je tehnologija nešto loše, dodao je Nemšić.
Konferencija Future Tense ove godine traje dva dana, a u četvrtak nas čekaju predavanja još tri svjetski cijenjena futurologa. To su Daniel Susskind, Anne Lise Kjaer i Ian Yeoman, koji će govoriti o temama: The Future of Work and Education, The Future of Governance i The Future of Tourism. Konferenciju je otvorio Mike Walsh s temom The Future of Independent Thinking and Leadership, a nastavila Daria Krivonos s ekstenzivnom raspravom na temu Sustainable Future.
