Dio velikih europskih gradova razmišlja o načinima na koje mogu smanjiti zagađenje i buku, barem u centrima, odnosno mjestima na kojima se skuplja najveći broj ljudi. U nekim je gradovima tako zabranjen pristup dizelašima u centru i uspostavljene su zone niske emisije ispušnih plinova, dok se u nekim gradovima ulazak u centar s benzincima i dizelašima naplaćuje.
Stockholm sada najavljuje prilično radikalan potez s kojim žele uspostaviti jednu takvu zelenu zonu u centru, odnosno u dvadeset blokova oko centra švedske prijestolnice. Vlasti grada, naime, namjeravaju zabraniti pristup vozilima s motorima s unutarnjim izgaranjem u tom dijelu grada od 2025. godine. Nakon toga, u centru bi se mogli voziti samo električni automobili, uz neke izuzetke poput hitnih službi, osoba s invaliditetom i slično.
Kako je objasnio viceguverner za transport u Stockholmu Lars Stromgren, danas su brojni gradovi uveli zone niske emisije štetnih plinova u kojima je automobilima koji emitiraju visoke razine štetnih plinova dopušten ulaz u centar grada, ako za to plate. Model koji će implementirati Stockholm ima puno veći doseg. Benzinci i dizelaši su zabranjeni. Točka, objasnio je Stromgren, naglasivši još jednu stvar. Naime, kaže kako je danas zrak u glavnom gradu Švedske toliko zagađen da bebe imaju problema s plućima, dok stariji ljudi prerano umiru. Moramo eliminirati štetne ispušne plinove benzinskih i dizelskih automobila. Zato predstavljamo najambiciozniji plan zone niske emisije štetnih plinova do sada, objasnio je razloge zbog kojih su se odlučili na ovaj potez.
Čini se kako vlasti u ovom gradu neće stati samo na 20 blokova centra, već će za dvije godine odlučiti hoće li se ta zona niske emisije štetnih plinova proširiti i na širi centar.
Članovi švedske zelene stranke nadaju se kako će ova odluka doprinijeti većoj potražnji za električnim automobilima, dok s druge strane stižu kritike predstavnika industrije transporta. Oni smatraju kako je ova odluka preradikalna jer je od 2010. do danas razina emisije štetnih plinova smanjena za 34 posto te kažu kako nema razloga za žurbu s donošenjem odluka takve važnosti.
Izvor: The Guardian
