Interesi mladih su se radikalno promijenili s društvenim mrežama i YouTubeom. Dok su njihove ambicije ranije bile usmjerene na zanimanja poput policajaca, vatrogasaca, doktora i slično, danas mnogi žele biti - influenceri. U tome će neki zaista i uspjeti, no jako mali broj ljudi zaista može živjeti od tog posla. Postoje brojne kategorije influencera, od općenitih koji pažnju privlače samom svojom pojavom i šalama pa do sportskih, financijskih, tehnoloških i drugih influencera.
tri vijesti o kojima se priča
Jedna od kategorija koja je prilično popularna su food influenceri i blogeri, odnosno osobe koje na internetu dijele svoje recepte i kulinarske tajne. Upravo je ovo vrijeme uoči Božića (a u SAD-u i Dana zahvalnosti) za njih najproduktivnije jer svi traže recepte za savršene kolače, božićne i novogodišnje ručkove i večere te savjete kako pripremiti najbolju puricu za Dan zahvalnosti.
AI im uzima klikove i zaradu
Kao i zaposlenici u mnogim industrijama, posljednjih godina se i food influenceri bore s novom konkurencijom koju je teško pobijediti - umjetnom inteligencijom.
Pretraživanje recepata na internetu korisnike tako vodi na sve više stranica, blogova i profila na društvenim mrežama s AI sadržajem, a često su takvi recepti, upozoravaju blogeri s kojima su razgovarali novinari Bloomberga, katastrofalni i rezultiraju nejestivim jelima.
Sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom smanjuje im promet, uzima korisnike i klikove te na kraju uništava prihode. Također, AI prepisuje njihove recepte te ih dorađuje i mijenja bez razumijevanja, a naravno, tehnologija ne može testirati recepte koje preporučuje pa ne zna niti koliko su izvedivi i jestivi. Na kraju dolazi do situacije u kojoj se internet zatrpava nekvalitetnim sadržajem i receptima što znači da kvalitetni i isprobani recepti postaju teže dostupni pa na kraju gube svi - i food blogeri i sami korisnici koji neće biti zadovoljni s rezultatom kuhanja.
Tome treba dodati i često spominjanu Googleovu opciju pri pretraživanju AI Overviews koja daje sažetke korisničkih upita, kao i činjenicu da ljudi sve više koriste AI chatbotove za recepte. Zbog toga sve češće dolazi do tzv. AI sloopa, što je izraz za AI sadržaj loše kvalitete - bilo je da je riječ o lošim slikama, videozapisima ili nekvalitetnom tekstu.
U slučaju hrane, to može značiti razliku između dobrog kolača ili ručka i kolača i ručka koji će završiti u smeću. Kao jedan od primjera navodi se recept za kolač koji se peče oko 30-ak minuta, a AI je savjetovala da bude u pećnici 3-4 sata. Recepti za kolačiće mogu završiti poput “slatkih kocki šećera”, a čak i cijele stranice s receptima generirane s AI mogu prikazivati pogrešne sastojke i upute za kuhanje.
Izvor: Futurism