Rak gušterače može se preokrenuti takozvanom "gremlin" terapijom, revolucionarno je novo otkriće britanskih znanstvenika.

Prvi rezultati novog znanstvenog istraživanja ukazuju na to da bi gen i protein poznat kao Grem1, odnosno "gremlin", mogao biti ključan u kontroli i borbi protiv raka gušterače.

Ta teška, smrtonosna bolest ima zloglasno visoku stopu smrtnosti, sa samo sedam posto pacijenata koji prežive pet godina ili više nakon dijagnoze. Svake godine samo u Ujedinjenom Kraljevstvu više od 10.000 ljudi ima dijagnozu te bolesti, a u istom periodu ima i oko 9000 smrtnih slučajeva.

Znanstvenici s britanskog Instituta za istraživanje raka proveli su studije na miševima i na mini gušteračama napravljenim u laboratoriju, u kojem su manipulirali razinom proteina gremlina u sustavu.

Onečišćenje zraka, ilustracija Europska agencija upozorila: Onečišćenje okoliša odgovorno za svaki 10. slučaj raka u Europi

Kada je Grem1 eliminiran, tumori su se brzo pretvorili u opasniji i invazivniji oblik. Kroz svega nekoliko dana svaka tumorska stanica pretvorena je iz bezopasnijeg oblika u opasnije mezenhimske stanice raka. Odsutnost "gremlina" također je značila da će se rak širiti na druge organe. Kod devet od deset miševa bez gremlina, primjerice, rak se proširio iz gušterače na jetru.

Nasuprot tome, kada je Grem1 radio normalno, rak se proširio na samo 15 posto laboratorijskih životinja.

Osim što su manipulirali proizvodnju gena Grem1 njegovim smanjivanjem, britanski znanstvenici također su povećali koncentraciju proteina na razinu daleko iznad normalne i otkrili da to ima povoljan učinak.

Gremlin terapija uzrokuje potpuni preokret

U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature, britanski znanstvenici tvrde da je u velikim količinama, Grem1 "prouzročio gotovo potpuni" preokret stanica koje su se već pretvorile u opasniji oblik. Rezultati ukazuju na to da je visoka aktivnost Grem1 u stanju "preokrenuti sudbinu" opasnih stanica, dodaju.

Daljnja analiza otkrila je da Grem1 također kontrolira druga kemikalija, nazvana BMP2, i da ta molekula regulira količinu proteina gremlina.

Obje molekule rade u tandemu kako bi kontrolirale kako se rak gušterače razvija, u sklopu nečeg što znanstvenici nazivaju "samoinhibitornom povratnom spregom".

Turingov model

Matematičke principe koji to podupiru prvi je predvidio Alan Turing prije 70 godina, samo nekoliko godina nakon što je razbio Enigmu i pomogao poraziti naciste.

Bit će potrebne daljnje studije kako bi se istražilo proširi li se Turingov model na druge vrste raka, napisali su istraživači.

Znanstvenici se nadaju da bi otkrivanje te veze i mehanizma, kao i činjenice da se može kontrolirati i preokrenuti, moglo omogućiti razvoj budućih terapija koje će pomoći u liječenju raka gušterače. Iako je još uvijek u ranoj fazi i potrebno im je puno budućih istraživanja, britanski znanstvenici rekli su da je to ključni prvi korak prema borbi protiv jednog od najsmrtonosnijih oblika raka.

Fundamentalno važno otkriće

Emisije CO2 u atmosferu Toksične čestice iz zraka koje udišemo mogu završiti u mozgu i izavati oštećenja

Ovo je važno i temeljno otkriće koje otvara novi put za otkrivanje liječenja raka gušterače. Pokazali smo da je moguće preokrenuti sudbinu stanica u karcinomu gušterače u laboratoriju te vratiti vrijeme unazad na agresivnim tumorima i prebaciti ih u stanje koje ih čini lakšim za liječenje. Boljim razumijevanjem onoga što pokreće agresivno širenje raka gušterače, nadamo se da ćemo sada iskoristiti ovo znanje i identificirati načine da rak gušterače učinimo manje agresivnim i liječivijim, istaknuo je profesor Axel Behrens, voditelj tima za matične stanice raka na Institutu za istraživanje raka u Londonu te stariji autor studije.

Rak gušterače jedan je od najrazornijih karcinoma, a najčešći oblik te bolesti agresivno se širi, što otežava liječenje i zastrašujuća je dijagnoza za pacijente i njihove voljene. Ovo novo otkriće proširilo je naše razumijevanje molekularne osnove kako rak gušterače stječe sposobnost rasta i širenja po tijelu. Iako je potrebno više rada, ova vrsta temeljnog istraživanja ključna je za razvoj koncepata za nove i učinkovitije tretmane raka, kaže profesor Kristian Helin, izvršni direktor navedenog instituta u Londonu.

Izvor: The Telegraph

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju