Riješen misterij bogatih kolonija spužvi koje cvjetaju u praktički "izvanzemaljskim" uvjetima na oceanskom dnu ispod arktičkog leda

Znanstvenici kažu da su riješili misterij načina na koji divovske spužve cvjetaju u dubokim, ledenim vodama Arktika.

Branimir Vorša | 09.02.2022. / 11:41

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Morske spužve preživljavaju hraneći se ostacima crva i drugih izumrlih životinja koje su nestale prije tisuća godina, sugeriraju njemački znanstvenici u studiji koja je objavljena u znanszvenom časopisu Nature Communications.

Spužve su vrlo jednostavne drevne životinje koje se nalaze u morima diljem svijeta, od dubokih oceana do plitkih tropskih grebena. Pronađene su kako žive u velikom broju i impresivnim veličinama na dnu Arktičkog oceana.

Ti masivni "spužvasti vrtovi" dio su jedinstvenog ekosustava koji uspijeva ispod oceana prekrivenog ledom u blizini Sjevernog pola, rekla je dr. Teresa Morganti s njemačkog Instituta Max Planck za morsku mikrobiologiju u Bremenu.

Pronašli smo masivne spužve koje mogu doseći i do jednog metra u promjeru. Ovo je prvi dokaz da spužve jedu drevnu fosilnu tvar, rekla je Morganti.

Slika nije dostupna Ogromno otkriće na Antarktici: Znanstvenici pronašli najveće područje mriještenja ribe na svijetu

Spuštajući kameru duboko ispod leda, istraživači su uspjeli fotografirati zbirke spužvi koje čine vrt na morskom dnu. U to su vrijeme znanstvenici su bili zbunjeni kako su te primitivne životinje preživjele u hladnim, mračnim dubinama, daleko od bilo kojeg poznatog izvora hrane.

Nedavno su, nakon analize uzoraka s arktičke ekspedicije, otkrili i da su te spužve prosječno stare oko 300 godina. Što je najvažnije, otkrili su da preživljavaju grickajući ostatke izumrle zajednice životinja, uz pomoć prijateljskih bakterija koje proizvode antibiotike.

Tamo gdje spužve vole živjeti, postoji sloj mrtvog materijala. I konačno nam je palo na pamet da bi to moglo biti rješenje zašto su spužve tako obilne, jer uz pomoć simbionta mogu iskoristiti ovu organsku tvar, rekla je profesorica Antje Boetius s Instituta Alfred Wegener u Bremerhavenu, koja je vodila ekspediciju na Arktik.

Otkriće pokazuje da imamo još mnogo toga za naučiti o našem planetu i da možda postoji više oblika života koji čekaju da budu otkriveni ispod leda, dodala je Boetius.

Zagrijava se Arktik - 6 Znanstvenici su zabrinuti: ''U slučaju kolapsa cijelog ledenjaka, razina mora porast će do 65 centimetara''

Slika nije dostupna Znanstvenici upozoravaju: Globalno zatopljenje i topljenje arktičkog leda moglo bi na površinu izvući "prljavo rublje" čovječanstva

Postoji toliko života nalik izvanzemaljskom, a posebno u morima prekrivenim ledom gdje jedva da imamo tehnologiju za pristup, razgledavanje i izradu karte, rekla je.

No, s obzirom da se arktički morski led povlači neviđenom brzinom, znanstvenici upozoravaju da je ova jedinstvena mreža života pod sve većim pritiskom klimatskih promjena. Prema znanstvenim mjerenjima, i debljina i opseg ljetnog morskog leda na Arktiku pokazali su dramatičan pad u posljednjih 30 godina, što je u skladu s opažanjima zagrijavanja Arktika.

Obzirom da se ledeni pokrivač mora brzo smanjuje i oceanski okoliš se mijenja, bolje poznavanje ekosustava žarišta ključno je za zaštitu i upravljanje jedinstvenom raznolikošću ovih arktičkih mora pod pritiskom, ističe Boetius.

Izvor: BBC News

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti