Povećanje temperature diljem svijeta, poznato i kao globalno zatopljenje, već sad utječe na sav živi svijet na Zemlji, a ako se ostvare predviđanja znanstvenika, u budućnosti bi moglo biti još i gore.

Naime, istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change upozorilo je na posljedice koje bi topljenje leda na Arktiku moglo imati na čovječanstvo. Uz već ranije poznato podizanje razine mora i uništavanje ekosustava diljem svijeta, povlačenje leda moglo bi na vidjelo izvući i "prljavo rublje" koje je skrivalo tisućama godina.

Kako navode u istraživanju, u arktičkom ledu godinama su zarobljeni različiti i još neotkriveni virusi i bakterije, koji bi mogli uzrokovati pojavljivanje novih bolesti i pandemija. Prema nekim procjenama barem 100 različitih mikroba zarobljeno u arktičkom permafrostu otporno je na trenutačno dostupne antibiotike. Topljenjem leda čovječanstvo bi se našlo na udaru svih tih mikroba odjednom, a to bi moglo biti izuzetno opasno. Problem je što znanstvenici zapravo ne znaju što se točno skriva u ledu i tlu ispod njega.

Ono što sigurno znaju je da led "skriva" brojne toksične kemikalije, pa čak i nuklearni otpad koji su neke zemlje tamo pohranjivale, misleći da je to sigurna opcija.

Arktički permafrost (trajno smrznuto tlo) godinama služi različitim zemljama i tvrtkama kao savršeno mjesto za industrijsku aktivnost, izvlačenje vrijednih resursa, pa čak i nukelarne testove. Procjenjuje se da je Sovjetski savez u razdoblju od 1955. do 1990. godine proveo barem 130 testova nuklearnog oružja nad Arktikom i sjeverozapadnim dijelom Rusije. Iako su Rusi napravili plan za "čišćenje" kontaminiranog područja, činjenica je da se na tom području i dalje bilježe visoke razine radioaktivnih čestica koje su se nataložile u vegetaciji, ledu i sedimentima na dnu mora.

Topljenjem permafrosta sve bi te kemikalije lako mogle dospjeti u atmosferu i vodu te se proširiti diljem svijeta, kontaminirajući životinjski i biljni svijet, ali i ljude.

Stoga znanstvenici smatraju da bi se, uz aktivnu borbu protiv globalnog zatopljenja i ispunjavanje postavljenih ciljeva iz Pariškog sporazuma, trebalo dodatno istražiti svo "prljavo rublje" koje Arktik skriva, kako bi barem okvirno znali što nas čeka u budućnosti. Jer ako se led nastavi topiti brzinom kakvom se topio dosad, svi ti mikrobi, kemijski spojevi i nuklearni otpad mogli bi isplivati na površinu i uhvatiti čovječanstvo nespremnim.

 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju