Prizori iz Verhojanska na sjeveru Sibira u danima nakon 20. lipnja prošle godine zabrinjavaju. Na tom mjestu tada je oboren temperaturni rekord za Sjeverni polarni krug. Izmjereno je 38 stupnjeva, primjerenijih Mediteranu, a ne Sibiru.
Toplina kakvu smo vidjeli u Sibiru 2020. bila bi gotovo nemoguća bez klimatskih promjena, objasnila je glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije Clare Nullis.
Meteorolog Nove TV, inače i predstavnik Hrvatske pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, Ivan Čačić, kaže da je prošla godina u Sibiru bila za deset stupnjeva veća od prosječne. A to je osim šumskih požara donijelo još jednu ozbiljnu posljedicu, odmrzavanje trajno zaleđenog tla.
Sada to više neće biti trajno, nego će se otopiti jedan dio i ispod toga je daleko jači staklenički plin koji se onda uklapa u taj cijeli proces globalnog zagrijavanja. Površina tla tada više nije pokrivena ledom i ne dolazi do odsjaja sunčeve energije u svemir. To znači da ogromna površina tla upija tu sunčevu toplinu i zajedno s tim učinkom staklenika povećava globalnu temperature, tvrdi meteorology.
Zemlja je inače podijeljena na nekoliko temperaturnih pojasa. Žarki, gdje je najtoplije, dva umjerena i dva polarna. 38 stupnjeva iznad nule u mjestu koje je više od stotinu kilometara iznad linije koja označava početak arktičkog kruga.
Zagrijava se i Sjeverni pol
Uz takve probleme na Sjevernom polu, američki i britanski znanstvenici otkrili su probleme i na Južnom. Naime, ledenjak poznat kao Thwaites raspada se brže nego što se očekivalo. Što se točno događa objasnila nam je hrvatska znanstvenica koja je bila na ekspediciji na Južnom polu i nekoliko mjeseci radila u NASINOM centru, Lukrecia Štulić.
Topljenje leda nadmašuje akumulaciju leda uslijed taloženja snijega.
U slučaju kolapsa cijelog ledenjaka, to se prenosi u porast razine mora do 65 centimetara. Njegovim kolapsom zapravo otvaramo prostor lančanoj rekaciji kojom onda stabilnost cijele te ploče postaje upitna, a ona ima potencijal da doprinese porastu razine mora do tri metra, zaključila je.
Sam ledenjak mogao bi puknuti za pet do deset godina. A u slučaju takvih promjena na Južnom polu, najranjivija je sjeverna polutka zato što se otapanjem leda razmješta masa i dolazi do promjene gravitacijskog polja Zemlje.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
