Rješenje za problem plastičnog otpada nalazi se u kravljem želucu? Otkriven enzim koji za tri dana razgradi tri najraširenija tipa poliestera

Krave imaju želuce s četiri odjeljka, a bakterije u jednom od njih koji se zove burag proizvode enzime koji mogu razgraditi plastiku koja se nalazi u širokoj potrošnji. To bi otkriće moglo rezultirati novom tehnologijom za obradu plastičnih materijala nakon njihove uporabe.

Branimir Vorša | 02.07.2021. / 13:59

Krava (Foto: Getty Images)

Austrijski znanstvenici sa Sveučilišta prirodnih resursa i znanosti života do otkrića enzima korisnog u rješavanju problema plastičnog otpada došli su tako što su uzeli uzorke tekućine iz buraga mladih bikova u jednoj klaonici. Otkrili su da tekućina sadrži mnoge enzime, uključujući i kutinaze.

Georg Guebitz sa spomenutog sveučilišta zajedno sa svojim timom otkrio je da enzimi iz tekućine koja se nalazi u kravljem želucu mogu razgraditi tri tipa poliestera koji se nalaze u širokoj uporabi - polietilen terftalat (PET), polibutilen adipat tereftalat (PBAT) i polietilen furanoat (PEF).

Navedeni se tipovi poliestera koriste najčešće u izradi boca, tekstila i vrećica, a enzimi pronađeni u kravljem želucu razgradili su te tvari unutar tri dana pri temperaturi od 40 Celzijevih stupnjeva, koja odgovara temperaturi unutar kravljeg želuca.

Otkrili smo da se u kravljoj prehrani nalazi hrana koja ima 'ljusku' sličnu poliesterima, kaže Guebitz. To ujedno objašnjava i zašto mikrobi u kravljem želucu proizvode enzime koji isto tako mogu razgraditi i sintetičke poliestere.

Ti bi se enzimi u budućnosti mogli koristiti za razgradnju poliestera na puno većoj, komercijalnoj razini, smatra Guebitz. To bi barem potencijalno gledano, trebalo biti jeftinije od tehnologija koje se trenutno koriste za obradu plastike, no drugi znanstvenici nisu baš uvjereni u to.

Tek treba dokazati da je enzimska aktivnost ista ili bolja od onog što danas koristimo na komercijalnoj razini, smatra Ramani Narayan sa Sveučilišta Michigan u SAD-u i koji nije sudjelovao u istraživanju.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti