Potres koji je 22. ožujka probudio Zagrepčane i ostavio trajne posljedice na zgradama pružio se seizmolozima mnoštvo zanimljivih podataka. Iako su u prvi tren i serveri Seizmološke službe bili nedostupni, seizmografi i senzori nastavili su raditi i prikupljati podatke.

Kako je na stranicama Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku PMF-a napisala dr. sc. Marija Mustać, u prva dva tjedna nakon glavnog potresa (do 5. travnja u 6:24) locirala je 125 naknadnih potresa magnitude veće ili jednake 1.3, od kojih se najsnažniji, magnitude 5.0, dogodio isto jutro u sedam sati i jednu minutu. Sedam potresa imalo je magnitudu između 3.0 i 4.0, 31 potres bio je magnitude od 2.0 do 3.0, a najveći broj lociranih potresa (njih 86) bilo je magnitude manje od 2.0.

Dr. Mustač ističe kako je do 26. ožujka u 16 sati locirano ukupno 107 potresa, nakon čega se njihova učestalost smanjila. Svi potresi magnituda većih od 3 dogodili su se u to vrijeme. Dva potresa magnitude 3.0 dogodila su se 22. ožujka u 6:32 i 6:35 (između dva najjača potresa), potres magnitude 3.4 dogodio se isti dan u 7:41, a taj dan dogodila su se još dva potresa magnitude 3.0, u 9:04 te 10:11. Preostali potresi magnitude veće od 3 dogodili su se 23.3. u 11:12 te 24.3. u 20:53.

Iako Zagrepčani i dalje osjećaju podrhtavanja tla, ta su podrhtavanja izuzetno blaga i ukazuju na to da se tlo zapravo smiruje. 

Zanimljivo, European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) objavio je kako su Zagrepčani prijavljivali da u osjetili i potrese koji su imali magnitudu od samo 0,6 stupnjeva, što u normalnim uvjetima ne bi osjetili. Ali činjenica da su ljudi kod kuće i još uvijek im je u sjećanju svjež onaj najjači potres te nema prometa, vjerojatno utječe na to da osjećaju i najblaže vibracije.