Lokalno rusko stanovništvo zabačenog dijela Sibira, oko 660 kilometara sjeveroistočno od grada Jakutska, krater Batagajka naziva još i "vratima pakla", a osim što fascinira lokalni puk, taj krater fascinira i znanstvenike, kojima otkrivanje permafrosta i prastare šume pruža jedinstveni pogled u Zemljinu prošlost.
Istovremeno, slojevi ledenog permafrosta izloženi su elementima zbog urušavanja kratera i nestanka šume kao posljedice toga te se otapaju i oslobađaju plinove u atmosferu.
Vjeruje se da je Batagajka, osim što je najveći krater ove vrste u svijetu, i drugi najstariji te vrste u svijetu. Posljednjih desetljeća, međutim, mnogi manji krateri te vrste nastali su u sibirskoj tundri. Batagaika je ipak daleko najveća i trenutno je duga oko kilometar i duboka 50 metara. Ono što znanstvenike i lokalno stanovništvo najviše brine, jest činjenica da njezina veličina raste alarmantnom brzinom.
Senzori kažu - 20 do 30 metara godišnje
Ako se nastavi urušavati i širiti, to može dovesti i do urušavanja u obližnjim naseljenim područjima. Senzori koji prate širenje kratera otkrivaju da se on širi 20 do 30 metara godišnje.
Kako se led koji se nalazio ispod otapa i otječe u obližnju rijeku, minerali i plinovi koji su tisućama godina bili zarobljeni ispod površine, ponovno su oslobođeni, odnosno izloženi atmosferskim utjecajima. Klimatske promjene samo dolijevaju ulje na tu vatru.
Posljednjih mjeseci sjeveroistok Sibira zabilježio je povijesno rekordne temperature pa je tako 20. lipnja izmjereno nevjerojatnih 38 stupnjeva Celzija u Verkojansku, koji se nalazi u arktičkom pojasu.
Od jaruge do "Vrata pakla"
Što se same Batagajke tiče, znanstvenici kažu da je njezina ekspanzija uzrokovana ljudskim djelovanjem sredinom 20. stoljeća, točnije problem je počeo u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća.
Eksploatacija drva i minerala dovela je do erozije na površini tla. Sve je krenulo tako da je prvo nastala jaruga, no kad se njom počela slijevati i voda, otkriven je i sloj ledenog permafrosta.
Sječa šuma u regiji samo je ubrzala topljenje leda i krater otad samo raste i širi se. Znanstvenike brine to otapanje leda, jer kako se to događa, prethodno zarobljeni ugljični dioksid i metan oslobađaju se u atmosferu te tako pridonose ubrzanju klimatskih promjena.
Znanstvenici su shvatili poruku, a čovječanstvo?
Poruka je da moramo biti vrlo oprezni, rekao je za BBC Julian Murton, profesor geologije sa Sveučilišta Sussex.
Krater danas intenzivno prate znanstvenici, a osim što traže znakove upozorenja od novog širenja i oslobađanja stakleničkih plinova, koriste priliku da pomoću paleontologije steknu uvid u klimatske promjene u prošlosti, promatrajući izložene slojeve permafrosta.
Najdonji dijelovi izloženog permafrosta, otkrila su istraživanja, stari su čak 650.000 godina što ga čini drugim u svijetu po starosti.
Izvor: Mirror
