Ranoranioci koji ovih dana podignu pogled prema sjeveroistočnom nebu u zoru mogu uživati u predivnoj predstavi na jutarnjem nebu.

Naime, pored Zemlje prolazi komet C/2020 F3 Neowise, a do 11. srpnja možete ga promatrati pomoću običnog dalekozora ili teleskopa. Nakon toga, do sredine kolovoza bit će vidljiv u večernjim satima, odmah nakon zalaska Sunca.

Komet je vidljiv iz cijelog svijeta, a čak su ga snimili i astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

C/2020 F3 Neowise prvi je put primijećen krajem ožujka 2020. kad ga je snimio NASA-in NEOWISE infracrveni teleskop. Zamijetio je toplinu koja je nastala kako se taj ledeni komet počeo približavati Suncu.

Kad smo ga prvo otkrili, komet je izgledao poput svjetleće mutne točke koja se kreće nebom, čak i kad je bio prilično daleko. Čim smo shvatili da će se približiti Suncu, znali smo da će napraviti pravi šou, otkrila je Amy Meinzer sa Sveučilišta Arizona.

Komet će, u ovom slučaju, proći pored Zemlje na udaljenosti od 103 milijuna kilometara, što će znanstvenicima dati priliku da ga dobro prouče i naprave spektakularne fotografije.

Zasad je poznata njegova veličina (promjer je oko pet kilometara), a znanstvenici se nadaju da će saznati i nešto više o njegovu sastavu, osim toga da se sastoji od leda.

Najbliže je bio Suncu 3. srpnja kad se našao na udaljenosti od otprilike 44 milijuna kilometara, što je otprilike 14 milijuna kilometara bliže Suncu od Merkura.

Komet je vidljiv i na našim prostorima, a spektakularne fotografije snimila je amaterska astronomkinja i fotografkinja Natalija Kosović iz Zadra. Nakon probdjevene noći, u ranu zoru uspjela je uhvatiti komet iznad Velebita. Fotografije su nastale u mjestu Sabunike u blizini Nina, a prikazuju komet i Velebit u svoj svojoj raskoši. 

Komet C/2020 F3 Neowise (Foto: Natalija Kosović)

Posebno je zanimljivo što se ovih dana, uz komet, na kasnovečernjem nebu mogu vidjeti i noktilucentni oblaci, pojava koja nije baš česta na našim prostorima.

Radi se o oblacima koji inače nastaju ljeti mnogo sjevernije od nas kad se Sunce spusti ispod horizonta, a oblak ostane obasjan. Iako znanstvenici još uvijek nisu potpuno sigurni kako ta pojava nastaje, pretpostavlja se da se ljeti u atmosferi zbog visoke razine vode stvori sloj ledenih kristala u nižim slojevima atmosfere, a od kojih se Sunčeva svjetlost odbija i stvara zanimljivu svenu.

Posljednjih godina ta se pojava sve češće primjećuje i na nižim zemljopisnim širinama, što znanstvenici pripisuju promjenama u atmosferi i globalnom zatopljenju.