Prošlog tjedna, u organizaciji Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (Srca) i u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, održana je konferencija Dani e-infrastrukture Srce DEI 2024. Kao pokrovitelji ovogodišnjeg izdanja konferenciju su podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Rektorski zbor Republike Hrvatske te Grad Zagreb, a na konferenciji je sudjelovalo više od 400 sudionika iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, javne uprave i gospodarstva te inozemstva.
Srce je u radu usmjereno na znanstvenu i akademsku zajednicu za koju izgrađuje sustave i digitalne usluge i upravo to čini konkurentsku prednost akademskog oblaka Srca. Konferencija Srce DEI mjesto je gdje okupljamo sve dionike iz naše zajednice i u dijalogu s njima razgovaramo o daljnjem unapređenju usluga Srca i digitalnoj transformaciji sustava znanosti i visokog obrazovanja. U tome veliku ulogu ima i poticanje kulture dijeljenja koja je preduvjet za korištenje zajedničke e-infrastrukture i ostvarivanje otvorene znanosti i obrazovanja, a da bismo zajedno ostvarili taj napredak komunikacija i susreti sa zajednicom održavaju se tijekom cijele godine u okviru aktivnosti programa za zajednicu Srca, istaknuo je na samom početku ravnatelj Srca, Ivan Marić.
Pozvano predavanje „Hidrometeorološke usluge i servisi nove generacije: Od ranog upozorenja do klimatske neutralnosti“ održao je dr.sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog saveza. koji je govorio o praćenju, mjerenju i analizi meteorološke situacije, upozorenjima na vremenske nepogode te o tehnologiji, prvenstveno AI koja se sve više koristi u meteorologiji. Okupljenima je objasnio važnost prikupljanja velikih količina podataka koji trebaju biti javno dostupni i dostupni za brzu obradu i interpretaciju kako bi se na vrijeme izradila upozorenja i prognoze. Istaknuo je kako njihove podatke koriste i brojni korisnici iz gospodarstva za izrade studija i strategija razvoja kao i za potrebe dugoročnog planiranja. U svemu tome veliku ulogu imaju superračunala i napredne tehnologije poput umjetne inteligencije. Naglašava kako će u skoroj budućnosti prognoze koje koriste umjetnu inteligenciju postati realnost jer osim što imaju manje grešaka, dobivaju se tisuću puta brže te koriste puno manje energije u odnosu na klasične prognoze. Suradnja Srca i DHMZ-a uspješno se odvija već dugi niz godina, a ovakvi susreti sam o ju dodatno učvršćuju.
Potom je slijedio panel „Istraživački podaci – kako iskoristiti njihov puni potencijal?“ tijekom kojeg su panelisti raspravljali o izazovima s kojima se susreću znanstvenici u svom radu, a tiču se generiranja, prikupljanja i obrade podataka, osiguravanja njihove kvalitete kao i nužnosti definiranja uvjeta javne razmjene i otvaranja podataka. U svom radu koriste superračunalne resurse kao i repozitorije i sustave za pohranu koje im Srce stavlja na raspolaganje, ali ono što im predstavlja veliki izazov je strukturirano upravljanje tim podacima te su se složili da podrška specijaliziranih stručnjaka za upravljanje podacima na ustanovama postaje neophodna. Uvjet za osiguravanje takve podrške zahtjeva dugoročno i strateško planiranje cijele zajednice, od samih istraživačkih ustanova, do donositelja politika kako bi se osigurali potrebni resursi. Srce je kao nacionalni pružatelj e-infrastrukture s nizom usluga za istraživače i ustanove spremno odgovoriti na sve izazove koje moderna znanost i istraživanje donose. Sudionici panela su složni kako je pitanje kvalitete podataka od izuzetne važnosti, a generiranjem kvalitetnih podataka, njihovim pohranjivanjem i otvaranjem za daljnje korištenje te poticanjem razvoja kulture dijeljenja i otvorenosti svi zajedno ostvarujemo preduvjete za daljnju intenzivniju primjenu naprednih tehnologija u znanosti te napredak i jačanje hrvatske znanosti u cjelini. Suradnjom s javnim sektorom i gospodarstvom ujedno doprinosimo i izvršenju treće misije Sveučilišta.
Drugo pozvano predavanje „Artificial Intelligence in Education: Making Students Matter“ održala je profesorica Denise Whitelock tijekom kojeg je objasnila kako se inteligentni sustavi podučavanja i personalizirani mehanizmi za slanje povratnih informacija mogu poboljšati korištenjem umjetne inteligencije s ciljem poticanja studenata na veći angažman i postizanje boljih ishoda učenja što u konačnici rezultira učinkovitijem i djelotvornijem obrazovnim okruženjem. U izlaganju je također upozorila na etička pitanja i predrasude koje karakteriziraju umjetnu inteligenciju, ali je pokazala i pozitivne primjere korištenja umjetne inteligencije u osmišljavanju i kreiranju materijala za predavanja, naglašavajući da u tom procesu moraju biti korišteni kvalitetni i verificirani podaci, te da je konačna kontrola kvalitete rezultata od strane nastavnika izrazito važna.
U prvom dijelu tripartitnog sastanaka EOSC-a predstavljeno je trenutno stanje otvorene znanosti u Hrvatskoj, rezultati rada inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost kao i rezultati rada svih dionika otvorene znanosti. Najavljene nacionalne smjernice za otvorenu znanost omogućit će daljnje približavanje hrvatske znanosti europskoj te potrebne promjene u kriterijima napredovanja što će potaknuti naše znanstvenike i istraživače da u svakodnevnom radu primjenjuju principe otvorene znanosti. Predstavnici Europske komisije i Udruženja EOSC prezentirali su planove daljnjeg razvoja EOSC-a usmjerenog na stvaranje i međusobno povezivanje čvorova EOSC-a koji mogu biti institucionalni, nacionalni i regionalni. Ovi čvorovi omogućit će veću vidljivost usluga i resursa, veću interoperabilnost, bolju iskorištenost istraživačkih podataka. U drugom dijelu tripartitnog sastanka EOSC-a sudionici su razgovarali o vještinama i kompetencijama znanstvenika i istraživača potrebnim za primjenu i razvoj otvorene znanosti i korištenje svih prednosti koje ona pruža. Istaknuta je važnost podatkovne pismenosti, kvalitetnog upravljanja podacima te generiranja i dijeljenja otvorenih i pouzdanih podataka. Partneri iz Slovenije predstavili su nacionalni projekt SPOZNAJ s ciljem edukacije i izgradnje mreže podatkovnih profesionalaca na javnim institutima i sveučilištima.
Tijekom tri dana uz navedeno održano je 6 tematskih blokova: „Vrli novi svijet – jesmo li spremni za nove vrste kibernetičkih prijetnji i napada“, „Superračunala u istraživanju i nastavi: Kako vam Srce može pomoći?“, „Znanstveno izdavaštvo i dobre uređivačke prakse“, „Europska Sveučilišta – Alijansa UNIC“, „Digitalizacija visokog obrazovanja – projekt e-Sveučilišta“ i „Inovativnost obrazovnog procesa uz tehnologije AI“. Održano je i više od dvadeset radionica, a posjetitelji su imali priliku vidjeti i više od trideset poster-prezentacija.
