Emisije stakleničkih plinova iz gospodarskih aktivnosti u EU-u sada su nešto veće nego prije pandemije COVID-19, izvijestio je europski statistički ured.

Gospodarske emisije stakleničkih plinova u posljednjem lanjskom kvartalu iznosile su 1.041 milijun tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2), što je povećanje u odnosu na 1.005 milijuna tona u istom razdoblju 2019. godine.

Visoke temperature (Foto: Getty Images) Europski klimatolozi upozoravaju: Posljednjih sedam godina bilo je najtoplije dosad, a razine stakleničkih plinova su rekordne

Emisije kućanstava bile su odgovorne za 22 posto stakleničkih plinova, proizvodnja i električna energija po 21 posto, a poljoprivreda 12 posto.

Emisije stakleničkih plinova porasle su u svim zemljama EU-a krajem 2021. u usporedbi s istim razdobljem 2020. kada je započela pandemija.

Najveći porast na godišnjoj razini imala je Estonija, za 28 posto.

Slijede Bugarska i Malta s porastom od 27 odnosno 23 posto. U tim zemljama su nedavna povećanja emisija nadmašila padove koje je uzrokovala pandemija.

U Hrvatskoj su u četvrtom tromjesečju 2021. emisije stakleničkih plinova porasle za 6,2 posto u odnosu na isto to razdoblje 2019. godine, pokazali su podaci Eurostata.

Najblaži rast emisija imao je Cipar, za 0,3 posto.

Ekstremne temperature, ilustracija Znanstvenici smatraju da je za borbu protiv klimatskih promjena potrebno čak 5 bilijuna dolara godišnje

U okviru europskog zelenog dogovora, zemlje članice EU-a nastoje smanjiti neto emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju