Istraživači sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu analizirali su podatke o gotovo 3000 sisavaca, pretpostavljajući kako će otkriti da su životinje u urbanim sredinama u većoj mjeri zaražene virusima kojima se mogu zaraziti i ljudi jer su s njima u bliskom kontaktu.

Ustanovili su da su gradske životinje uistinu prenositelji 10 puta više raznih vrsta bolesti od onih u divljini, ali i da je o njima objavljeno više od 100 puta toliko istraživanja.

Uzevši u obzir sklonost znanstvene zajednice da češće proučava životinje u svojoj neposrednoj blizini umjesto onih u prašumama, otkrili su da štakori ne nose ništa veći rizik za prijenos bolesti na ljude od ostalih životinja.

Štakor Ma kakvi robotski psi: Kinezi razvili robotskog štakora i nadaju se da će ga se koristiti u misijama potrage i spašavanja

Te gradske životinje vjerojatno neće biti izvor sljedeće 'bolesti X', no i dalje se smatraju izvorom dobro poznatih i teških oblika bolesti, rekao je za AFP Greg Albery, evolucijski biolog specijaliziran za bolesti životinja sa Sveučilišta Georgetown, navodeći primjer leptospiroze, bakterijske bolesti koju često šire štakori.

I prijetnja za zdravlje ljudi koju predstavljaju golubovi, druga često prezrena gradska životinja "gotovo je sigurno“ pretjerana zbog istraživačke pristranosti, rekao je Albery, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Nature Ecology and Evolution.

S obzirom na to da smo toliko dugo proučavali gradske životinje znamo toliko o njihovim parazitima da više nema toliko puno nepoznanica. Ruralna divljina je mnogo neizvjesnija i mnogo je vjerojatnije da će nam odande stići iduća 'velika prijetnja'

Jonathan Richardson, profesor urbane ekologije na Sveučilištu Richmond, rekao je da je riječ o važnom istraživanju jer autori s pravom ukazuju na preveliku količinu podataka koja je rezultat istraživanja urbanih sisavaca.

Za AFP je kazao da štakore ne bi trebalo smatrati "skladištem za bolesti“ samo zato jer su ljudi s njima u redovitom kontaktu.

Njegovo je istraživanje pokazalo da gradski štakori u sebi kriju više od 200 patogena i parazita koji se mogu prenijeti na ljude i da gotovo 80 posto štakora u nekim gradovima ima leptospirozu.

Most do ljudi

Albery i koautor istraživanja Colin Carlson prošli su tjedan objavili istraživanje koje pokazuje da bi klimatske promjene mogle povećati rizik od izbijanja novih epidemija.

Ustanovili su da životinje poput šišmiša lete u hladnija područja, gdje će prvi put susresti neke nove životinjske vrste i stvoriti prilike za razvoj novih bolesti kojima bi se kasnije mogli zaraziti i ljudi.

Albery smatra da gradski sisavci igraju važnu ulogu u tom procesu.

Slika nije dostupna Nagrada prije odlaska u mirovinu: Štakor Magawa dobio je zlatnu medalju za hrabrost i spašavanje života

Dođu li u kontakt šišmiš i štakor i prenesu li jedan drugome neku novu bolest, a štakor ima veći pristup ljudskim područjima, imamo most do ljudi, rekao je.

Trebamo poboljšan nadzor i urbanih i divljih životinja da bismo prepoznali trenutak u kojemu se patogen prenosi s jedne vrste na drugu. A ako je domaćin gradska životinja i sve se odvija u neposrednoj blizini ljudi, morali bismo se osobito zabrinuti, dodao je Albery. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju