Klimatske promjene iz godine u godinu sve intenzivnije utječu na naše živote. Znanstvenici upozoravaju kako će ljeta biti samo sve toplija, s dugim periodima suše, što će neizbježno dovesti do zagrijavanja Sredozemnog mora, a onda i Jadranskog. Kako će to utjecati na morske životinje, tek ćemo vidjeti. No, što bi se dogodilo kad bi Sredozemno more - isparilo?
Znanstvenici se ne moraju puno pomučiti kako bi zamislili takav scenariji i njegove posljedice. Naime, španjolski znanstvenik, Daniel Garcia-Castellanos sa Instituto de Geociencias de Barcelona, s kolegicom Konstantinom Agiadi sa Sveučilišta u Beču, proveo je istraživanje koje je otkrilo da je pred 5,5 milijuna godina, u vrijeme miocena, došlo upravo do nestanka Sredozemnog mora, odnosno velike vodene površine koja je postojala na njegovom mjestu.
Kako su istaknuli u svom radu, objavljenom u časopisu Science, ali i u članku objavljenom na The Conversation, znanstvenici su još 1970-ih godina otkrili postojanje jedan do tri kilometra debelog sloja soli zakopanog ispod najdubljih dijelova Sredozemnog mora.
Radi se o gotovo milijun kubnih kilometara soli koja je jasan dokaz da je u jednom trenutku Sredozemno more jednostavno - isparilo. Taj trenutak, kratak u geološkom smislu, ipak je trajao oko 190 tisuća godina.
Kako navode u svom radu, razlog za nestanak pretka Sredozemnog mora nisu bile klimatske promjene, već pomicanje tektonskih ploča između europskog i afričkog kontineta. Sredozemni bazen, zarobljen između dva kontinenta koji se danas nastavljaju približavati za do dva centimetra svake godine, bio je odsječen od Atlantika. Njegove su vode brzo isparile zbog sušne klime u regiji, ostavljajući za sobom goleme količine soli.
Ova epizoda, poznata kao mesinska kriza saliniteta (mesinijan je posljednje razdoblje miocena), najveće je izumiranje koje je pretrpjela Zemlja od meteora koji je izbrisao neleteće dinosaure i okončao eru mezozoika prije 65 milijuna godina, naglašavaju.
Agiadi je, u sklopu studije, u suradnji s 28 drugih znanstvenika iz 25 europskih instituta prikupila podatke o fosilima iz Sredozemlja starima 3,6 do 12 milijuna godina. I rezultati su bili poražavajući, a jasno pokazuju što bi se moglo dogoditi današnjem Sredozemnom moru i životu u njemu, ako dođe do isušivanja.
Autohtoni morski život bio je praktički istrijebljen, a za morski život kakav danas poznajemo zaslužna je kasnija rekolonizacija atlantskih vrsta.
Prije krize 779 vrsta moglo se smatrati endemskim vrstama (tj. dokumentiranim samo u Sredozemlju). Od njih je samo 86 još bilo prisutno nakon krize saliniteta. Nestali su svi tropski koralji kojih je u Sredozemlju bilo u izobilju prije ove kataklizmične promjene okoliša, ističe se u studiji.
Postavlja se pitanje kako su pojedine vrste uspjele preživjeti? Kako su preživjele radikalno povećanje razine soli i temperature?
Odgovore na ta pitanja, nažalost, nemaju.
Ono što su uspjeli utvrditi je da morski život nije imao dovoljno vremena da se prilagodi hiperslanom okolišu koji je nestao, već su ga zamijenile vrste koje su u Sredozemlje ušle iz Atlantika kad se tjesnac ponovno otvorio.
Zanimljivo, vrste poput velike bijele psine i dupina, pojavile su se u Sredozemnom moru tek nakon ove slane krize. Još je zanimljivije da je prije isušivanja, istočni Meditera, poglavito Jonsko i Levantinsko more, bio bogatiji morskim vrstama od zapadnog dijela. Nakon ponovnog poplavljivanja, bogatstvo morskog života preselilo se na zapad.
Utjecaj izolacije Mediterana na njegovu faunu i floru bio je katastrofalan, uništavajući većinu njegovih ekosustava. Još jedno značajno otkriće našeg istraživanja jest da je bilo potrebno više od 1,7 milijuna godina da se broj vrsta obnovi. Ovaj spori oporavak bogatstva mediteranskih ekosustava daje prvu detaljnu kvantifikaciju toga kako divlje životinje reagiraju na izumiranje ovih razmjera. Bioraznolikost Mediterana danas je vrlo visoka zahvaljujući prisutnosti brojnih endemičnih vrsta. Naši rezultati pokazuju da je to bio slučaj i prije šest milijuna godina, ali da je velika većina ovih endemskih vrsta nestala kada je bila odsječena od Atlantika, ističu znanstvenici.
Kada je Mediteran ponovno spojen s Atlantikom, ponovno je naseljen golemim rezervama vrsta u svjetskim oceanima, ali ipak su bili potrebni milijuni godina da se ekosustavi Sredozemlja oporave u smislu bogatstva. Nitko još ne zna koliko će vremena trebati morskom životu da se oporavi od vrste promjena globalnih razmjera koje su trenutno u tijeku, zaključuje u svom članku Garcia-Castellanos.
