Kartice su postale kao gotovina, imamo ih sve više i sve ih češće koristimo. No njihova je sigurnost, posebno danas kada podaci postaju novi kapital, pod sve više prijetnji. Na vlastitoj su to koži osjetili i naši sugovornici.
2019., sedmi i osmi mjesec, u vrijeme godišnjih odmora, sasvim slučajno, ne koristeći previše karticu nešto sam želio kupiti i rekli su mi da mi je kartica nevažeća. Nije bi bilo jasno zašto. Otišao sam u banku i tamo su mi rekli da sam potrošio limit na kartici i da ne mogu ništa dići. S obzirom na to da karticu nisam koristio tih mjeseci tražio sam da mi izlistaju podatke i ustanovili smo da je sedmi i osmi mjesec s moje kartice skinutu otprilike sedam tisuća kuna, ispričao nam je Branko iz Zagreba.
Negdje uoči Božića i Nove godine sam slučajno primijetila kada sam išla gledati presjek troškova po svojim karticama da mi je revolving kartica, dakle ona prava kreditna koja se otplaćuje na tri godine da jednostavno na njoj imam prevelik iznos koji nisam potrošila. Išla sam gledati promet po računima i našla sam zadnjih nekoliko mjeseci dvije stavke neke nepoznate tvrtke koji se prikazuju kao neka pretplata. Gledajući unazad uspjela sam doći do petog i šestog mjeseca i otprilike osamsto kuna koliko su mi uzeli, priča nam sugovornica koja je željela ostati anonimna.
Banka je u konačnici utvrdila da je s kartice skinutu daleko više – čak dvije tisuće kuna. No oboje je naših sugovornika, čim su primijetili da im novac s kartica, odnosno računa, nestaje, odmah reagiralo. Smjesta je reagirala i banka.
Tog momenta smo blokirali karticu, ističe Branko.
Istog trenutka sam karticu blokirala i išla prijaviti banci. Banka sada istražuje. U međuvremenu sam primijetila da su mi vratili cjelokupni iznos tako da mi je saldo po toj kartici sada nula, dodaje naša anonimna sugovornica.
Podnio sam zahtjev za povrat sredstava i relativno brzo, u petnaestak dana mi je vraćen novac, dodaje.
Oba ova slučaja dogodila su se u istoj banci, najvećoj u Hrvatskoj. Pokušali smo doći i do njihove reakcije, no i nakon ponovljenog upita oni su odlučili - šutjeti. Jesu li slučajevi prijavljeni policiji, jesu li počinitelji pronađeni i kako im je točno kartica hakirana naši sugovornici mogu samo nagađati.
Ja sam u prvom mjesecu prošle godine preko PayPala na kojemu ima linkane tri kartice kupila nešto. Nakon te kupnje su se oni zakačili, pojašnjava naša sugovornica.
Vidi se da su kupovane igrice, vidi se da je kupovano nešto iz Splita, nešto iz Broda i tako. Otkrivena je i nekakva IP adresa s koje je to korišteno, i nekakav mobitel. Ne prepoznajem mobitel niti IP adresu. I sada je to dalje predano policiji, dodaje Branko.
No iz policije ga još uvijek nisu kontaktirali. A da itekako treba biti oprezan govore i podaci MUP-a prema kojima je broj zlouporaba platnih kartica u 2019. veći za čak 36 posto u odnosu na 2018.
Također, upozoravaju da je u porastu zlouporaba kartica na internetu, pa su sve rjeđe prijevare koje zahtijevaju fizičku prisutnost kartica, poput krađe, skeniranja ili zadržavanje kartica na bankomatu i slično.
Kako bi prikupili podatke o karticama građana počinitelji osmišljavaju razne lažne nagrade igre na društvenim mrežama sa ciljem prikupljanja osobnih podataka i kartica, izrađuju lažne stranice za prodaju robe i usluga na internetu ili na društvenim mrežama, ističu iz MUP-a.
Struka upozorava da svako doba nosi svoje rizike, pa tako i ovo digitalno.
Na puno načina smo sigurniji, ali na puno načina postoje povećani rizici. Na neke od tih rizika – interneta možete utjecati, možete obratiti pozornost, a u nekim ste situacijama prepušteni na milost i nemilost onih koji vam osiguravaju uslugu, pojašnjava Lucijan Carić, stručnjak za sigurnost na internetu.
Dakle, banaka, posredničkih institucija i svih koji rade elektroničke transakcije putem interneta. Zato smo i pokušali od samih banaka dobiti odgovor koliko rade na sigurnosti sustava. No većina je njih upit ignorirala. Odgovorili su samo iz državne banke.
Svjesni rizika koji postoje u segmentu kartičnog poslovanja smatramo da je obveza bankarskih institucija stalno informirati klijente kako bismo ih podsjetili na neophodan oprez te moguće zloupotrebe sveli na minimum što provodimo u redovitoj komunikaciji s klijentima.
Osim toga, klijentima preporučuju prepaid kartice za online plaćanja, a koje su dobro rješenje zbog limitiranih iznosa i nemogućnosti odlaska u minus. No u konačnici, koliko god korisnici bili oprezni, njihova će sigurnost, često ovisiti o drugima, poručuju iz HPB.
Štete su velike i naravno zato postoji potreba da se puno ulaže. Banke i financijske institucije su jedni od čimbenika koji jako puno ulažu i dosta se trude jer imaju nešto i za zaštititi, dodaje Carić.
Prema procjenama kriminal u virtualnom svijetu čini štetu od 445 milijarda dolara godišnje. Pa ni ne čudi da svaki deseti Hrvat prošle godine nije kupovao putem interneta baš zbog straha od zlouporabe kartice.
