Prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije svijetu bi do 2050. godine mogao uštedjeti čak 12 bilijuna dolara, podaci su studije provedene na Sveučilištu Oxford.

U izvješću, koje prenosi BBC, ističe se kako je pogrešno i pesimistično razmišljanje po kojemu je brzi prelazak na čišće izvore energije skup.

Zna se da su cijene plina skočile zbog sve veće zabrinutosti u pogledu globalne opskrbe energijom.

No istraživači smatraju da prelazak na obnovljive izvore energije sada ima ekonomskog smisla zbog pada njihovih troškova.

Revolucionarna TPV ćelija s MIT-ja Znanstvenici s MIT-ja uspjeli su proizvesti revolucionarnu ćeliju koja je postavila novi rekord u pretvaranju toplinske u električnu energiju

Čak i ako spadate u grupu onih koji negiraju klimatske promjene, trebali biste se složiti s onim što zagovaramo, rekao je BBC-ju profesor Doyne Farmer s istraživačkog odjela Sveučilišta u Oxfordu, Oxford Martin School.

Naš je zaključak da bismo trebali ići punom parom naprijed kada je posrijedi prelazak na zelenu energiju jer će nam to uštedjeti novac, rekao je.

Rezultati izvješća britanskih znanstvenika temelje se na proučavanju povijesnih podataka o cijenama obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva i načina na koji će se oni vjerojatno promijeniti u budućnosti.

Podaci o fosilnim gorivima sežu više od stotinu godina unatrag, počevši od 2020. i ukazuju na to da se nakon uračunavanja podataka o inflaciji i volatilnosti tržišta cijena - nije puno promijenila.

Obnovljivi izvori energije postoje tek nekoliko desetljeća, pa je nešto manje podataka o njima.

No kontinuirana poboljšanja tehnologije znače da su troškovi solarne energije i energije vjetra brzo pali po stopi koja iznosi gotovo 10 posto godišnje.

Probabilističko uzorkovanje

Očekivanja znanstvenika po kojima će cijena obnovljivih izvora energije nastaviti padati temelji se na takozvanom "probabilističkom" uzorkovanju kod kojega se koriste podaci o tomu na koji su način golema ulaganja i ekonomije razmjera (ekonomija veličine opadanja jediničnih troškova ili prosječnih ukupnih troškova s porastom obujma proizvodnje) utjecale na to da druge slične tehnologije postanu jeftinije.

Naše najnovije istraživanje pokazuje da će povećanje ključnih zelenih tehnologija nastaviti snižavati njihove troškove, a što se brže sve bude odvijalo, više ćemo uštedjeti, kaže dr. Rupert Way, glavni autor izvješća sa Smith School of Enterprise and Environment.

Vjetar i solarna energija već sada su najjeftinija opcija za nove energetske projekte, no i dalje su prisutna pitanja o tomu kako na najbolji način pohraniti energiju i uravnotežiti mrežu kada promjene vremenskih uvjeta rezultiraju padom proizvodnje obnovljivih izvora.

Pogled na Zemlju iz svemira (Ilustracija: Getty) Čudesno: Čovječanstvo na listu obnovljivih izvora energije odsad može dodati i hladnoću svemira

Koliki je trošak neto nula emisija do 2050.?

Godine 2019. Philip Hammond, tadašnji ministar financija, pisao je premijeru da će cijena postizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. u Ujedinjenom Kraljevstvu iznositi više od milijardu funta. Po ovome izvješću vjerojatni su troškovi precijenjeni i odvratili su vlasti od ulaganja.

Britanski stručnjaci kažu i da su predviđanja Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) po kojima će troškovi održavanja rasta globalne temperature ispod 2 Celzijeva stupnja odgovarati gubitku BDP-a do 2050., bila previše pesimistična. Prijelaz na obnovljive izvore energije vjerojatno će se pokazati kao "neto ekonomski benefit".

Istraživanje je objavljeno u časopisu 'Joule' i rezultat je suradnje između Instituta za novo ekonomsko razmišljanje pri Oxford Martin School, Programa Oxford Martin o postugljičnoj tranziciji, Smith School of Enterprise & Environment koja djeluje pri Sveučilištu Oxford i SoDa Labs Sveučilišta Monash.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju