Čovjek ima velikih poteškoća u predviđanju udara groma, koji najveću opasnost predstavljaju za poljoprivrednike jer uzrokuju brojne požare te mogu napraviti i milijunske štete na usjevima kao posljedice tako izazvanih požara. Isto tako, udari groma godišnje usmrte više ljudi nego što to učine primjerice tornada ili uragani.

No tim znanstvenika u Švicarskoj pronašao je rješenje za predviđanje udara groma u umjetnoj inteligenciji.

Koristeći standardne meteorološke podatke zajedno s umjetnom inteligencijom, znanstvenici s École Polytechnique Fédérale de Lausanne osmislili su relativno jednostavan i jeftin sustav koji može predvidjeti udare groma u razmaku od 10 do 30 minuta unaprijed i u krugu od 30 kilometara.

Koristili smo tehnike strojnog učenja za uspješno predviđanje grmljavinskih prijetnji u neposrednoj blizini i na udaljenosti, uvidom u promatranja meteoroloških podataka iz jednog izvora, napisali su autori studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu Climate and Atmospheric Science.

Tehnika prognoziranja koju su koristili, za razliku od standardnih meteoroloških prognoza, bila je način testiranja matematičkih modela. Drugim riječima, korištenjem poznatih ili procijenjenih događaja u matematičkom modelu provjerava se podudaraju li se njegovi novi rezultati s već poznatim događajima. Ako se rezultati matematičkog modela podudaraju s već zabilježenim događajima, onda su njegova predviđanja točna.

U slučaju švicarskih znanstvenika, oni su koristili podatke proteklih udara gromova kako bi napravili algoritam koji bi predvidio buduće udare groma. Da bi to ostvarili, tim znanstvenika istrenirao je algoritam umjetne inteligencije da prepozna vremenske uvjete koji obično dovode do grmljavine. Konkretno, koristili su četiri varijable, tlak zraka na točki mjerenja, temperaturu zraka, relativnu vlažnost zraka te brzinu vjetra.

Podaci koje su koristili dobiveni su iz 12 švicarskih meteoroloških stanica u urbanim i planinskim područjima u periodu između 2006. i 2017. godine.

Nakon što je njihov algoritam prošao obuku, on je napravio nova predviđanja udara groma s čak 80 posto preciznosti. To je ujedno i prvi put da jednostavan model, obučen na meteorološkim podacima, izračunima u realnom vremenu predviđa gdje će se dogoditi novi udari groma. S obzirom na to da koristi već postojeće podatke sa specifičnog područja, sustav je prilično jeftin i jednostavan za repliciranje u nekom drugom dijelu svijeta.

Trenutačni su sustavi vrlo spori i kompleksni te zahtijevaju skupocjene vanjske podatke dobivene radarskim ili satelitskim snimkama ili podacima. Naša metoda koristi podatke koji se mogu dobiti iz bilo koje meteorološke stanice. To znači da njime možemo pokriti zabačena područja koja su izvan dosega radara i satelita i u kojima je smanjena priutnost komunikacijskih mreža, ističe Amirhossein Mostajabi, student doktorskog studija spomenutog švicarskog fakulteta koji je osmislio navedenu tehniku predviđanja udara groma.

Mostajabi i njegov tim se nadaju da bi mogli svoj model koristiti u europskom projektu European Laser Lightning Rod, kojem je cilj razviti novi sustav zaštite od udara groma.

Taj novi sustav zaštite, za razliku od klasičnog gromobrana, koristio bi pulsove laserskog svjetla za privlačenje udara groma na točno predviđeno mjesto, što bi zapravo značilo direktniju kontrolu mjesta gdje bi se udari groma dogodili. Sustav je zamišljen da radi tako što bi prenosio naboj iz oblaka na tlo, na točno određeno mjesto te time i usmjerio udar groma.

Izvor: Popular Mechanics