Geoinformatika je većini nepoznanica. Iako se iz naziva da zaključiti da kombinira informatiku i geografiju, većina ne zna čime se točno bavi i čemu služi. No koristimo ju svi, i to svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni. Google karte, Facebook, javna uprava, taksi-aplikacije, prikaz voznog reda na tramvajskim ili autobusnim stajalištima, mobilne aplikacije za plaćanje parkinga, vremenska prognoza, stanje u prometu, Internet stvari (IoT)… samo su neki od sustava koji koriste geoinformatiku.

Geoinformatičke tehnologije uključuju geografski informacijski sustav (GIS), globalni pozicijski sustav (GPS) i daljinska istraživanja. GIS se koristi za upravljanje prostornim podacima, odnosno za analiziranje, uređivanje i prikazivanje tih podataka, a područja u kojima se koristi su zaista mnogobrojna. Gotovo da nema industrije koja ga ne koristi: od poljoprivrede, ekologije, preko prometa, ekonomije, do policije i turizma.

Stručnjaci za GIS pomažu u izvršavanju važnih zadaća, kao što je, primjerice, planiranje grada, razvoj prometnica, zaštita okoliša, kontrola bolesti, upravljanje proizvodima, pa čak i marketing. Prostorni su podaci danas osnova gotovo svakog ozbiljnijeg sustava poslovanja. Potreba za njima raste iz dana u dan, a s njom raste i potražnja za stručnjacima na tom području.

Prema istraživanju koje je u lipnju 2018. proveo P&S Intelligence, globalno tržište GIS-a do 2023. godine moglo bi vrijediti 17,5 milijardi američkih dolara. Očekuje se da će ovaj trend širenja biti najveći u usporedbi s ostalim zanimanjima. Plaće stručnjaka za GIS u Hrvatskoj su iznadprosječne te omogućuju brzo napredovanje kada se svladaju osnove njegova korištenja.

UNIGIS: studiranje geoinformatike na daljinu

Sveučilište u Salzburgu, u sklopu svog Zavoda za geoinformatiku – Z_GIS, studentima diljem svijeta već 26 godina nudi online akademski studij GIS-a. Nakon što je austrijsko sveučilište nedavno odabralo hrvatski institut Oikon za partnera, Hrvatska i još osam zemalja jugoistočne Europe dobile su studijski centar UNIGIS Zagreb.

Osim hrvatskih, državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, ovisno o preferencijama, sada mogu upisati jednogodišnji stručni studij ili dvogodišnji magistarski studij po čijem im završetku Sveučilište u Salzburgu dodjeljuje međunarodno priznatu titulu magistra znanosti – MSc GIS ili dobivaju akademski certifikat iz geografskih informacijskih sustava. Novi studijski program započet će u ožujku 2020., a prijave su već otvorene.

UNIGIS studijski program pohađa se na engleskom jeziku i isključivo na daljinu, odnosno iz vlastitog doma te se vrlo lako može pohađati uz rad. Namijenjen je osobama koje već imaju neko predznanje o GIS-u i koriste ga u svome poslu ili pak osobama koje žele promijeniti karijeru i ući u GIS vode. UNIGIS im omogućava da završe jednogodišnji stručni ili dvogodišnji magistarski studij, uz stručno vodstvo naših predavača, a međunarodno priznatu diplomu ili certifikat dobivaju od Sveučilišta u Salzburgu, objasnio je dr. sc. Ivan Tomljenović, koordinator UNIGIS Zagreba.

Novi studijski program započet će u ožujku 2020., a online predavanja iz GIS-a državljanima devet zemalja regije držat će, između ostalog, i hrvatski stručnjaci. Prijave su već otvorene.