Emisije stakleničkih plinova uzrokovane čovjekovim djelovanjem vraćaju se da nas progone na različite načine, uključujući uragane s supernabijenim plinovima, toplinske valove i druge velike vremenske prilike koje utječu na veliki broj ljudi odjednom.
Ipak, nisu sve posljedice klimatskih promjena odmah uočljive. Prema novoj studiji međunarodnog tima znanstvenika, objavljenoj u časopisu Scientific Reports, jedan manje poznat, ali značajan učinak toplijih mora je širenje bakterija koje se hrane mesom u obalnim vodama, gdje mogu izazvati opasne bolesti kod ljudi, bez obzira na vremenske uvjete.
Ozloglašena po zaraznosti
Navedena studija ukazuje na Vibrio vulnificus, vrstu ozloglašenu po ljudskoj zaaraznosti. Infekcija tom bakterijom može se dogoditi kada netko jede sirovu ili nedovoljno kuhanu morsku hranu, osobito kamenice, ali također može izazvati po život opasan nekrotizirajući fasciitis kada jeta opasna bakterija izložena otvorenoj rani.
V. vulnificus je dobro poznat u Meksičkom zaljevu i atlantskim obalama Georgije i Floride, no čini se da predstavlja sve veću prijetnju u tim područjima dok također kolonizira nova, sjevernija staništa, pišu autori studije. U razdoblju od 30 godina, broj infekcija V. vulnificus duž istočne obale SAD-a porastao je s 10 na 80 godišnje, pokazalo je to novo istraživanje. Broj infekcija je možda na putu da dosegne i 200 godišnje do 2100. godine, ističe se u novoj studiji.
Opasna migracija
Slučajevi se svake godine pojavljuju sve sjevernije u atlantskom priobalanom području SAD-a, a bakterije se sada mogu pronaći i sjeverno od Philadelphije. Infekcije V. vulnificus mogle bi početi harati New Yorkom u roku od nekoliko desetljeća, crna su predviđanja autora studije, a prema srednje do visokim scenarijima budućih emisija i zagrijavanja, mogle bi se pojaviti u svakoj istočnoj američkoj državi do 2080-ih.
Spomenuto istraživanje prvo je koje pokazuje kako su se mjesta infekcija V. vulnificus duž američke obale mijenjala tijekom vremena, kažu njegovi autori, i prvo koje ispituje kako bi klimatske promjene mogle nastaviti utjecati na njeno širenje u budućnosti.
Svaka peta zaražena osoba umire
Iako je ukupni broj infekcija u SAD-u prilično nizak, ulozi su visoki. Otprilike jedna od pet osoba s ranom zaraženom V. vulnificusom umrijet će, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ponekad unutar jednog ili dva dana od zaraze. Mnogi preživjeli još uvijek trebaju intenzivnu njegu ili amputacije udova, upozorava CDC.
Voditeljica nove studije, Elizabeth Archer, geoznanstvenica sa Sveučilišta East Anglia (UEA) u Velikoj Britaniji, naglašava sve navedeno kao rastuću, ali nedovoljno cijenjenu prijetnju javnom zdravlju uzrokovanu klimatskim promjenama.
Emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskim aktivnostima mijenjaju našu klimu, a utjecaji mogu biti posebno akutni na svjetske obale, koje predstavljaju glavnu granicu između prirodnih ekosustava i ljudske populacije te su važan izvor ljudskih bolesti. Pokazali smo da će se do kraja 21. stoljeća infekcije V. vulnificus proširiti dalje prema sjeveru, ali koliko daleko prema sjeveru ovisit će o stupnju daljnjeg zagrijavanja, a time i o našim budućim emisijama stakleničkih plinova, kaže Archer.
Prijetnja na pogon klimatskih promjena
Rastuće temperature već pomažu širenju mnogih patogenih bolesti, uključujući bolesti koje prenose komarci, na primjer, i neke patogene gljivice, a čini se da se to događa s V. vulnificus kako obalne vode postaju sve toplije, upozoravaju znanstvenici.
Archer i njezini kolege koristili su se podacima iz CDC-a kako bi odredili gdje su ljudi zaraženi V. vulnificusom na istočnoj obali SAD-a, što im je omogućilo da naprave kartu koja prikazuje širenje bakterije prema sjeveru u posljednjih 30 godina. Kako bi odredili buduću prevalenciju, istraživači su koristili promatranja temperature i klimatske modele kako bi predvidjeli kako bi se to širenje moglo nastaviti pod različitim scenarijima zagrijavanja.
Upozoenje vlastima
Znanje gdje će se vjerojatno pojaviti slučajevi u budućnosti trebalo bi pomoći zdravstvenim službama u planiranju budućnosti, ističe koautor Iain Lake, profesor znanosti o okolišu na sveučilištu UEA.
Vlasti bi mogle razviti sustave upozorenja koji mogu izdavati upozorenja u stvarnom vremenu o razinama te opasne bakterije i podići svijest među visokorizičnim skupinama, savjetuju autori studije.
Izvor: Science Alert
