Nema puno tehnoloških tvrtki u svijetu koje se mogu pohvaliti činjenicom da postoje već punih pola stoljeća. A još je manje onih koje se mogu pohvaliti da i nakon toliko vremena, još uvijek drže svoje mjesto u samome vrhu.
Jedna od tih kompanija je Microsoft koja upravo 4. travnja slavi svoj 50. rođendan. Osnovali su ju davne 1975. godine prijatelji Bill Gates i Paul Allen, a tad im zasigurno nije bilo ni na kraj pameti da će 50 godina kasnije ova tvrtka biti sinonim za operativni sustav na računalima.
Upravo se o prvim linijama koda koje je napisao, prisjetio Gates u svom slavljeničkom blogu. Istaknuo je kako je prve linije koda koji će promijeniti svijet napisao na uređaju koji danas djeluje zastarjelo i slabašno u odnosu na računala i pametne telefone koje koristimo.
Kako je napisao, sve je započelo nakon što je pročitao članak u tada popularnom časopisu "Popular Electronics" o miniračunalu Altair 8800 koje pokreće sitan čip kojeg proizvodi, tada nova kompanija, Intel.
Gates, koji je tada bio student Sveučilišta Harvard, i Allen nazvali su proizvođača Altaira, Micro Instrumentation and Telemetry Systems i razgovarali sa direktorom tvrtke, Edom Robertsom te ga uvjerili da su razvili softver koji će korisnicima omogućiti da upravljaju hardverom. Postojao je samo jedan problem - nisu imali napisanu ni jednu liniju koda.
Bacili su se na posao i počeli programirati u računalnom jeziku BASIC, iako nisu imali dostupan ni prototip mikroračunala niti su znali kako napisati kod koji će biti kompatibilan s budućim verzijama računala.
Nakon dva mjeseca mukotrpnog rada, završili su kod koji je postao temelj za Altairov prvi operativni sustav.
Taj kod je i dalje najbolja stvar koju sam napisao, prisjetio se Gates.
Upravo je taj kod postavio temelje za ono što danas znamo kao operativni sustav Windows.
To je bila revolucija. To je bila stvar koja je pokrenula osobno računarstvo, ističe Gates.
Danas se Windowsi nalaze na 70,5 posto svih stolnih računala u svijetu, što je Microsoftu (uz neke druge investicije, poput 80 milijardi dolara u AI) omogućilo tržišnu kapitalizaciju od oko 2,9 bilijuna dolara.
No, nije sve uvijek bilo uspješno u Microsoftu. Jedan od spektakularnijih promašaja zasigurno je Microsoftov pokušaj ulaska u svijet pametnih telefona. Naime, nakon dvije godine razvoja, 2010. godine lansirali su Kin, svoju verziju pametnog telefona s punom tipkovnicom, koji je trebao biti konkurent drugim pametnim telefonima. No, nakon samo tri mjeseca katastrofalnih prodajnih rezultate u SAD-u, povučen je s polica. Ovaj uređaj nikad nije ni došao do Europe, a danas se rijetki primjerci mogu pronaći tek kod strastvenih sakupljača i (možda) negdje zaboravljeni u ladicama.
Možda je poznatiji Microsoftov promašaj Zune, digitalni proizvod i servis koji je trebao konkurirati Appleovom iPadu. Lansiran 2006. godine, Zune je bio prijenosni medijski uređaj za slušanje glazbe, napravljen u suradnji s Toshibom. No, unatoč velikom prostoru za pohranu od 30 do 120 GB, Zune nikad nije uspio pronaći svoje mjesto u srcima potrošača. Microsoft se trudio do 2011. godine, no na kraju je Zune pao u zaborav. Korisnicima je savjetovano da se prebace na Windows Phone za slušanje glazbe.
Gates je danas milijarder koji se bavi dobrotvornim radom, ali i dalje prati što se događa u tehnološkom svijetu.
Paul Allen napustio je rad u Microsoftu 1983. godine kad mu je dijagnosticiran Hodgkinov limfom, no ostao je u nadzornom odboru. Nakon toga svoj je novac i vrijeme uložio u brojne druge poslovne poduhvate, među kojima su bili i vlasništvo u sportskim klubovima Portland Trail Blazers, Seattle Seawhaks i Seattle Sounders FC. Osnovao je Allen Institutes za znanost mozga, stanica i umjetnu inteligenciju. Kao i Gates, često je sudjelovao u dobrotvornm akcijama te je donirao više od 2 milijarde dolara za različite dobrotvorne zaklade i akcije.
Umro je 2018. godine od komplikacija vezanih uz rak.
