U okviru jedinstvenog projekta 5G-ADRIA, koji povezuje Sloveniju i Hrvatsku, partneri su analizirali i uskladili pasivnu i aktivnu infrastrukturu s trenutnim kapacitetima mreže, koja već sada podržava upravljanje prometom duž mediteranskog cestovnog koridora. Istraživanje su na posebnom događaju u Otočcu u Sloveniji predstavili Milan Berlič (Telemach Slovenija), Danijela Bistrički Morović (Telemach Hrvatska), Jaka Gorišek (DARS), Tomi Mlinar (Fakultet elektrotehnike UL) i Nenad Šlibar (OIV).
Studija predstavlja osnovu za razvoj budućih mreža i usluga koje će osigurati bolju protočnost, veću sigurnost na cestama, poboljšanu komunikaciju među automobilima te manje zastoja i nesreća. Projekt se fokusira na strateški koridor i uspostavljanje povezanosti između sjevernojadranskih luka Kopra i Rijeke. Koridor počinje u Kopru, prolazi kroz Ljubljanu do graničnog prijelaza Bregana te se nastavlja u Hrvatskoj do Zagreba i Rijeke. U Sloveniji obuhvaća 207 km autoceste, a u Hrvatskoj 171 km te donosi rezultate i daljnje korake koji bi se mogli replicirati na ostale cestovne pravce u obje države.
U okviru studije analizirala se mogućnost uvođenja povezanog i automatiziranog prometa (CAM) s poboljšanim upravljanjem prometnim informacijama. Pritom se poseban naglasak stavlja na osiguranje sigurnosti, protočnosti i poboljšane komunikacije među automobilima. To zahtijeva gušću pokrivenost 5G mrežom, visok kapacitet prijenosa podataka, nisku latenciju te visoku pouzdanost usluga. Studija tako postavlja temelj za visokokapacitetne mreže sljedeće generacije koje će omogućiti najnaprednije aplikacije za sigurno i učinkovito funkcioniranje autonomnih vozila. Razmatrani su i različiti aspekti poput e-zdravlja, mobilnosti i e-mobilnosti, transporta, industrije, pametnog društva i pametnih gradova, a važan naglasak stavljen je i na održivi razvoj jer će poboljšana prometna infrastruktura doprinijeti smanjenju emisija CO2 i čišćem okolišu.
U pripremi i provedbi studije ključna je bila suradnja partnera iz Slovenije i Hrvatske, koji su spojili znanje i iskustva obje države. Ovakva suradnja će i ubuduće doprinositi razvoju digitalnih tehnologija i infrastrukturnih projekata u regiji, čime će se stvoriti povezanija i naprednija prometna infrastruktura.
„Projekt 5G-ADRIA otvara vrata novom poglavlju u našem razmišljanju, a iako je još uvijek u fazi studije, stvara prilike za prekograničnu suradnju i inovacije te postavlja temelje za napredak u digitalnom dobu. Kada govorimo o 5G koridoru, ne govorimo samo o tehnološkom napretku, već i o širem društvenom i gospodarskom razvoju u našoj regiji. 5G mreža postat će okosnica digitalne infrastrukture koja će povezivati naše zemlje na nov i inovativan način. Ovo nije projekt samo za Sloveniju ili Hrvatsku, već za cijelu regiju. Suradnja dviju država postavit će temelje buduće prekogranične suradnje na području tehnologije i gospodarstva“, popratio je raspravu Tomislav Čizmić, predsjednik Uprave Telemacha Slovenija.
„Postizanje ambicioznih ciljeva postavljenih Digitalnim kompasom za digitalnu transformaciju EU do 2030. zahtijeva upravo projekte poput 5G-ADRIA. Tome doprinosi i Telemach kao inicijator pozitivnih promjena i kreator povezanije i digitalno napredne regije. Implementacija digitalne infrastrukture trenutno je spora ponajviše zbog složenog zakonodavnog okvira. S druge strane, studija je pokazala i velike prednosti koje bi donijela provedba 5G koridora, od unaprjeđenja prometne i digitalne infrastrukture do jačanja ekonomske suradnje. Samo kroz inovativne zajedničke projekte, možemo izgraditi digitalnu i održivu budućnost”, rekao je Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska.
U studiji je istaknut koridor koji bi pokrio glavne prometne pravce i pokazao isplativost pokrivanja takvog koridora (od Luke Kopar preko Ljubljane i Zagreba do Luke Rijeka) 5G tehnologijom i optičkom infrastrukturom. Ali i kako odgovoriti na moderne potrebe vozača za sigurnijim putovanjem zahvaljujući informacijama o eventualnim radovima ili zastojima na autocesti, kao i kako pomoći hitnim službama da što prije odgovore na poziv u pomoć.
Fokusirali na tri scenarija - pružanje infotainment informacija na postojećoj infrastrukturi, reagiranje u ekstremnim situacijama i buduće korištenje Infrastrukture za napredne tehnologije kao što su autonomni automobili.
Kao jedan od primjera naveli su upozorenje vozačima u situacijama kad se na autocesti pojavi vozač koji vozi u suprotnom smjeru. DARS ima senzore koji detektiraju takve događaje i u roku od nekoliko minuta šalju obavijest vozačima koji koriste njihovu aplikaciju, ali i hitnim službama, ako je to potrebno.
„Izuzetno mi je drago što OIV sudjeluje u studiji izvodljivosti za buduću implementaciju 5G mreže duž prometnog koridora između dviju država Europske unije. U izradu iste ugradili smo naše bogato znanje i iskustvo u izgradnji infrastrukture za potrebe mreža nove generacije. Nadamo se da će se na temelju ove studije prepoznati vrijednost konačnog projekta za obje države, kao i unapređenje svakodnevnog života građana", izjavio je ovom prilikom predsjednik Uprave OIV-a Mate Botica.
Kao glavne izazove istaknuli su zakonodavna rješenja koja će se morati mijenjati ako se takav projekt želi realizirati. Pri tome nije dovoljno promijeniti zakon samo u jednoj zemlji, već bi ga možda trebalo rješavati na razini Europske unije. Također, dodatni je izazov i topologija odnosno sam okoliš kroz koji autoceste prolaze, a koji zahtijeva gotovo dvostruko više baznih stanica nego što ih sad ima.
"Trebamo potporu regulativnih tijela i vlada, ne samo na regulatornom dijelu već i na financijskom", dodala je Bistrički Morović.
Upravo će financijski dio studije biti najzanimljivji, no na njega ćemo morati pričekati do rujna za kad je najavljeno službeno predstavljanje cijele studije i njenih rezultata.
