Ljeto je (barem kalendarski) tek počelo, a temperature su već u cijeloj zemlji premašile 30 stupnjeva. S obzirom na to da nas i sljedećih dana očekuje rast temperatura, raste i rizik od toplinske iscrpljenosti.
Iako liječnici iz godine u godinu ponavljaju kako bi tijekom najtoplijeg dijela dana trebalo izbjegavati boravak na suncu te piti puno tekućine, postoje situacije u kojima to jednostavno nije moguće. Pa kako si onda pomoći?
Kako točno vrućina utječe na naše tijelo?
Ljudsko tijelo može podnijeti samo određenu temperaturu i vlagu u zraku prije nego što organi, a onda i cijeli sustav počnu otkazivati. Naime, tijelo je građeno tako da održava vlastitu temperaturu oko 37°C. No, kako tijelo postaje sve toplije, šire se krvne žile, pada krvni tlak, a srce kuca sve jače ne bi li pokrenuo krv po tijelu.
Već u tom trenutku mogu se uočiti simptomi poput osipa, oteklina u rukama ili nogama te intenzivnog znojenja. Iako je znojenje normalna fiziološka funkcija koja bi trebala olakšati hlađenje tijela, intenzivno znojenje dovodi do gubitka tekućina i soli, ali i utječe na ravnotežu između njih u tijelu.
Sve to zajedno može dovesti do toplinske iscrpljenosti koja se pokazuje kroz vrtoglavicu, mučninu, nesvjesticu, zbunjenost, grčeve u mišićima, glavobolju, jako znojenje i umor. Ako tlak previše padne, povećava se rizik od srčanog udara.
Što napraviti kako bi ublažili negativne posljedice vrućine?
- Prije svega - izbjegavajte boraviti vani u najtoplijem dijelu dana.
- Ako ste u zatvorenom prostoru, pokušajte ga održati koliko-toliko hladnim. Zatvorite prozore, spustite roletne (ako ih imate), navucite zastore na prozore i uključite klimu odnosno ventilator (ako ih imate).
- Pijte puno tekućine, prije svega vode, bistrih juha ili prirodnih sokova. Izbjegavajte alkohol i jako zašećerena pića.
- Nikoga ne ostavljaje u automobilu - ni bebe, ni malu djecu, ni životinje ni starce. Temperatura u automobilu može se veoma brzo popeti do opasnih razina i životno ugroziti osobu.
- Ako morate biti vani tijekom najtoplijeg dijela dana, zaštitite kožu od direktnog izlaganja suncu. Lagana odjeća dugih rukava i nogavica pomoći će vam da se ne pregrijete. Izloženu kožu zaštitite kremom za sunčanje s visokim stupnjem SPF-a.
- Jedite laganiju hranu poput salata, prohlađenih juha, laganih variva i slično, a izbjegavajte tešku i masnu hranu.
- Pobrinite se za starije, bolesne i nemoćne. Starije osobe često imaju poteškoća s osjetom hladnoće i vrućine, a nije rijetkost i za zaboravljaju unositi dovoljno tekućine tijekom dana. Zato je važno da provjerite i nekoliko puta dnevno u kakvom su stanju, ponudite im vodu ili sok (koji ne mora biti hladan, već sobne temperature) i podsjetite ih da ne izlaze na vrućinu.
Što ako nekoga uhvati toplinska iscrpljenost?
- Prije svega, maknite osobu sa sunca i vrućine. Premjestite ju u hladniji prostor.
- Polegnite ih na pod i podignite im noge.
- Ako su pri svijesti, ponudite im vodu ili sportski napitak.
- Ohladite ih hladnim oblazima ili ih umijte hladnom vodom.
- Mjerite vrijeme. Ako se osoba ne počne osjećati bolje u roku od 30 minuta, nazovite hitnu pomoć jer se povećava opasnost od toplinskog udara.
- Ako primijetite da je osoba sve toplija, a više se ne znoji, gubi svijest ili ima napadaj, obavezno zovite hitnu pomoć.
