Testiranje na antitijela u krvi radi utvrđivanja zaraze koronavirusom daju niže brojke u odnosu na stvarno stanje, jer antitijela postupno nestaju iz organizma, pokazalo je istraživanje Američkog centara za prevenciju i liječenje bolesti (CDC) objavljeno u srijedu.

Pad razine antitijela ne znači nužno da su ljudi izloženi riziku ponovne zaraze, jer ih štite drugi dijelovi imunološkog sustava te antitijela djeluju i nakon početne infekcije, kažu stručnjaci. Stvarno trajanje imuniteta još nije poznato.

Testovi na antitijela postala su rutinska u brojnim zemljama i obavljaju se na raznim razinama, s reprezentativnim uzrocima, u cijelim mjestima i često na temelju uzoraka iz banki krvi.

Ona su pomogla u sagledavanju stvarnog stanja epidemije, uz dijagnostičke testove koji imaju pozitivne rezultate samo tijekom infekcije, a ne nakon nje, a kojih je u nekim mjestima premalo i uglavnom se ne provode na osobama koje nemaju simptome.

CDC su uzeli krv i testirali više od 3000 njegovatelja u 13 američkih bolnica od travnja do lipnja 2020. Istraživanje je pokazalo da je 194 ljudi ili 6 posto imalo antiitijela na koronavirus.

Oko dva mjeseca kasnije njih 156 se ponovo testiralo i kod 94 posto razina antitijela je pala. Kod 28 posto razina je bila ispod praga koji obično pokazuje da je infekcija prošla.

Ti rezultati sugeriraju da će serološki testovi u određenom trenutku bez sumnje pokazivati manji broj ranije zaraženih koronavirusom i da negativni testovi neće nužno isključivati mogućnost infekcije, ističu autori istraživanja.

Što su sudionici imali više simptoma, to im je razina antitijela bila viša.

Drugi zaključak istraživanja je da se na individualnoj razini ne treba oslanjati na serološki test u određivanju je li netko ranije bio zaražen koronavirusom, kažu znanstvenici.