Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i osam primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka te ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027. godine, navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva napominju da riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija "banka" na svijetu i smatra se "trezorom sudnjeg dana", budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao "polica osiguranja" za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja.
Riznica posjeduje kapacitet pohrane 4,5 milijuna sorti usjeva i 2,5 milijarde sjemenki, nudeći mogućnosti budućim generacijama da prevladaju izazove klimatskih promjena i rasta stanovništva, navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da su kao važan genetski materijal koji treba sačuvati odabrane primke hrvatskih tradicijskih sorti koje su se kroz godine prilagodile klimatskih prilikama.
Umnažanje sjemena započelo je u 2021. za one primke za koje su se ispunili uvjeti da su već pohranjeni u sigurnosnoj kolekciji koja se nalazi u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prikupljeni materijal je bilo potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu na dvije lokacije. Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva - što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, što zahtjeva nekoliko godina umnažanja, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Po podacima koje iznose, u hrvatsku Nacionalnu banku biljnih gena pohranjeno je 106 primke industrijskog bilja, 207 primki krmnog bilja, 2.666 primki ljekovitog i aromatičnog bilja, 332 primki povrća, 471 primka voća, 147 primki vinove loze i 610 primka žitarica.
Čuvanjem sjemena u bankama gena osigurana je dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH za razdoblje od 2021. do 2027. godine, navode iz Ministarstva.
Iznose i podatke da je u protekle dvije godine za provedbu programa utrošeno više od 3,1 milijun eura, a u 2023. osigurana su sredstva u iznosu 1,48 milijuna eura.
