Rezultat je da takva praska ima daleko veći učinak na klimatske promjene s obzirom na to da se u Sjedinjenim Državama službeno objavljene brojke razlikuju od stvarnih i potencijal zagrijavanja je kao da se svake godine uvodi 2,9 milijuna dodatnih vozila, navodi se u studiji.
Znanstvena skupina koju je predvodila Genevieve Plant sa Sveučilišta Michigan uzela je uzorke zraka u dva sedimentarna bazena u Teksasu, Permian Basin i Eagle Ford Shale.
Na te zone otpada 80 posto cjelokupnog spaljivanja prirodnog plina na baklji u Sjedinjenim Državama.
Koristili smo se malim avionom opremljenim vrlo osjetljivim sondama koje mjere koncentraciju metana i ugljičnog dioksida ispod baklji, objasnila je Plant.
Uzeli smo nekih 300 različitih uzoraka iz zraka u tim regijama, rekla je.
Industrija fosilnih goriva i američka vlada polaze od postulata da baklje s 98 postotnom efikasnošću konstantno uništavaju metan koji je glavni sastojak prirodnog plina.
Međutim, studija pokazuje da točna brojka iznosi 91,1 posto, što znači da su emisije metana u Sjedinjenim Državama pet puta veće od službeno objavljenih podataka.
Učinak na zdravlje
Proučavajući podatke, znanstvenici koje je vodila Plant ustanovili su da ako većina baklji funkcionira s postotkom efikasnosti od 98 posto, druge starije baklje imaju efikasnost od 60 posto, a pri tom nisu uzete u obzir baklje, njih 3 do 5 posto, koje su ugašene te ispuštaju konzumirani plin u atmosferu.
Spaljivanje plina na baklji je proces koji donosi gubitak jer spaljeni prirodni plin nema veze ni s kakvim produktivnim procesom.
Svjetska banka procjenjuje da bi se sa spaljenim plinom svake godine - a riječ je o 144 milijarda kubičnih metara - mogla energijom opskrbljivati cijela subsaharska Afrika.
Plant navodi da ima više načina za ublažavanje učinaka te metode. Tako bi trebalo smanjiti volumen aktivnosti spaljivanja, povećati efikasnost baklje ili skladištenja plina kako bi se on ponovno iskoristio za napajanje drugih postrojenja strujom.
U obrazloženju uz studiju, autori Riley Duren i Deborah Gordon objašnjavaju da aktivnost spaljivanja plina na baklji ima teške posljedice po zdravlje pola milijuna ljudi koji žive u opsegu od 5 kilometara oko navedenih bazena.
Baklje koje ne gore i one koje djelomično gore mogu izložiti stanovništvo koje živi najbliže postrojenju smjesi štetnih tvari rizičnih za zdravlje, navode autori.
Metan je snažan plin s učinkom staklenika i njegova moć u pogledu globalnog zatopljenje je više nego 80 puta veća od ugljičnog dioksida u 20 prvih godina od njegova ispuštanja u atmosferu iako je CO2 dugoročno štetniji po globalno zagrijavanje jer se mnogo dulje zadržava u atmosferi.
Zbog toga je više od 120 zemalja potpisalo svjetski sporazum Global Methane Pledge kojim se obvezuju smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030. godine.
