Umjetna inteligencija nije znanstvena fantastika, ona je već dio naše svakodnevnice, od virtualnih osobnih pomoćnika za organiziranje dana do naših telefona koji nam predlažu glazbu koja bi nam se mogla svidjeti. Osim što nam olakšavaju život, pametni sustavi nam pomažu u svladavanju nekih od najvećih svjetskih izazova, kao što su liječenje kroničnih bolesti, borba protiv klimatskih promjena i predviđanje prijetnji kibersigurnosti. Umjetna inteligencija jedna je od strateški najvažnijih tehnologija 21. stoljeća.
Europa želi biti na čelu tih promjena – europski laboratoriji izvor su mnogih recentnih otkrića u području umjetne inteligencije. Europska poduzeća proizvode oko četvrtinu svih proizvoda robotike za industrijsku i profesionalnu uslužnu primjenu.
Osim što treba uložiti u istraživanje i razvoj umjetne inteligencije, treba sve pravno i etički regulirati. Stoga Europska komisija pribavlja golemi novac koji bi u tom sektoru trebao biti korišten u državama Europske unije, potpisnicama Deklaracije o suradnji na području umjetne inteligencije.
Ulaganje od 20 milijardi eura do kraja 2020.
Komisija predlaže trostrani pristup za povećanje javnih i privatnih ulaganja u umjetnu inteligenciju, pripremu za socioekonomske promjene i pružanje odgovarajućeg etičkog i pravnog okvira. Inicijativa je odgovor na zahtjev europskih čelnika za oblikovanje pristupa umjetnoj inteligenciji.
''Kao nekoć parni stroj i električna energija, umjetna inteligencija mijenja naš svijet. Ona podrazumijeva nove izazove s kojima se Europa treba zajednički suočiti kako bi se umjetna inteligencija uspješno razvijala na opću korist. Potrebno je uložiti najmanje 20 milijardi eura do kraja 2020. Komisija u tome ima svoju ulogu: danas istraživačima pružamo poticaj za razvoj sljedeće generacije tehnologija i aplikacija umjetne inteligencije te poduzećima da ih prihvate i primijene'', rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.
Europa ima svjetski priznate istraživače, laboratorije i novoosnovana poduzeća u području umjetne inteligencije. Jaka je i u robotici te je među vodećim svjetskim industrijama u sektoru prometa, zdravstva i proizvodnje u kojima je potrebno primijeniti umjetnu inteligenciju kako bi se zadržala konkurentnost. No zbog oštre međunarodne konkurencije potrebno je koordinirati djelovanje kako bi EU predvodio u razvoju umjetne inteligencije.
Jačanje financijske potpore i poticanje primjene umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru
Javni i privatni sektor EU-a trebao bi povećati ulaganja u istraživanje i inovacije u području umjetne inteligencije za najmanje 20 milijardi eura do kraja 2020. U cilju podupiranja tih nastojanja, Komisija povećava svoja ulaganja na 1,5 milijardi eura u razdoblju 2018. – 2020. u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Očekuje se da će se time potaknuti dodatno financiranje u iznosu od 2,5 milijarde eura u okviru postojećih javno-privatnih partnerstva, npr. u području velikih podataka i robotike. Ulaganjima će se potaknuti razvoj umjetne inteligencije u ključnim sektorima, od prometa do zdravstva, povezati i ojačati centri za istraživanje umjetne inteligencije u Europi te potaknuti testiranja i pokusi. Komisija će poduprijeti razvoj „platforme o umjetnoj inteligenciji na zahtjev” koja će svim korisnicima omogućiti pristup relevantnim izvorima o umjetnoj inteligenciji u EU-u.
Osim toga, mobilizirat će se Europski fond za strateška ulaganja, kao dodatna potpora poduzećima i novoosnovanim poduzećima za ulaganje u umjetnu inteligenciju. Cilj je s pomoću Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. mobilizirati više od 500 milijuna eura ukupnih ulaganja u nizu ključnih sektora.
Komisija će ujedno nastaviti stvarati okruženje koje potiče ulaganja. Budući da su podaci osnova za razvoj većine tehnologija umjetne inteligencije, Komisija predlaže zakonodavstvo o otvaranju više podataka za ponovnu upotrebu i mjere za lakšu razmjenu podataka. To se odnosi na podatke javnih službi i podatke o okolišu te istraživačke i zdravstvene podatke.
Priprema za socioekonomske promjene uzrokovane umjetnom inteligencijom
Zbog pojave umjetne inteligencije, mnoga će se radna mjesta otvoriti, druga će nestati, a većina će se promijeniti. Komisija zato potiče države članice da moderniziraju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja i olakšaju tranzicije na tržištu rada na temelju načela europskog stupa socijalnih prava. Komisija će pružiti potporu partnerstvima između poduzeća i obrazovnih ustanova kako bi privukla i zadržala stručnjake u području umjetne inteligencije u Europi, uspostaviti namjenske programe osposobljavanja uz financijsku potporu Europskog socijalnog fonda te poticati razvoj digitalnih vještina, kompetencija u području znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike (eng. STEM), poduzetništvo i kreativnost. Prijedlozi u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.) obuhvaćat će jaču potporu osposobljavanju za napredne digitalne vještine, uključujući stručno znanje u području umjetne inteligencije.
Etičke smjernice do kraja ove godine
Kao i sve druge transformativne tehnologije, umjetna inteligencija može potaknuti nova etička i pravna pitanja o odgovornosti ili mogućoj pristranosti pri donošenju odluka. Nove tehnologije ne bi trebale značiti nove vrijednosti. Komisija će do kraja 2018. predstaviti etičke smjernice o razvoju umjetne inteligencije zasnovane na Povelji EU-a o temeljnim pravima, uzimajući u obzir načela kao što su zaštita podataka i transparentnost te doprinos Europske skupine za etiku u znanosti i novim tehnologijama. Za potrebe izrade tih smjernica, Komisija će okupiti sve relevantne dionike u okviru Europskog saveza za umjetnu inteligenciju. Uzimajući u obzir tehnološki razvoj, Komisija će do sredine 2019. objaviti i smjernice za tumačenje Direktive o odgovornosti za proizvode do sredine 2019., kako bi korisnicima i proizvođačima osigurala pravnu jasnoću u slučaju neispravnih proizvoda.
Izrada plana u kojem Hrvatska neće sudjelovati
Komisija će sada, na temelju izjave o suradnji koju su 10. travnja 2018. potpisale 24 države članice i Norveška, početi s državama članicama raditi na izradi koordiniranog plana za umjetnu inteligenciju koji bi trebao biti gotov do kraja godine. Glavni ciljevi bit će maksimalno povećati učinak ulaganja na razini EU-a i država članica, poticati suradnju u cijelom EU-u, razmjenjivati najbolje prakse i zajedno definirati budući smjer, kako bi se osigurala globalna konkurentnost EU-a u tom području. Osim toga, Komisija će nastaviti ulagati u ključne inicijative u području umjetne inteligencije, među ostalim, u razvoj učinkovitijih elektroničkih komponenti i sustava (kao što su posebni čipovi za izvođenje operacija umjetne inteligencije), vrhunska računala visokih performansi i ključne projekte o kvantnim tehnologijama i kartiranju ljudskog mozga.
