Već tradicionalno, početkom rujna Comping organizira zanimljivo događanje "Comping Back to Work" koje na jednom mjestu okuplja brojne domaće i strane stručnjake. Tijekom događanja raspravlja se o aktualnim temama u informatičkoj industriji, a ove je godine glavna tema bila umjetna inteligencija.
Iako toga mnogi nisu svjesni, umjetna inteligencija već je postala dio naše svakodnevnice. "Skriva" se u pametnim uređajima koje nosimo u džepu, na rukama, koji nas dočekuju kod kuće, ali i koji nas zabavljaju.
Ovogodišnja poslovna predviđanja kažu da će do kraja 2019. više od 20 posto djelatnika koristiti tehnologiju automatske pomoći pri donošenju odluka, dok će više od tri milijuna zaposlenih biti pod nadzorom „robošefova“. Do kraja 2020. godine autonomni softverski agenti izvan ljudske kontrole sudjelovat će u čak pet posto financijskih transakcija, a prema nedavnom istraživanju Forbesa provedenom na 300-tinjak rukovoditelja, 95 posto njih vjeruje da će umjetna inteligencija igrati važnu ulogu u njihovu poslovanju bliskoj budućnosti.
No to je u svijetu. A kakvo je stanje u Hrvatskoj? Naš Nacionalni plan umjetne inteligencije i dalje je u izradi te bi trebao biti gotov do kraja godine. Iako je država nešto sporija kad je riječ o uvođenju i reguliranju umjetne inteligencije, hrvatske tvrtke već su daleko odmaknule.
Umjetna inteligencija sveprisutna je u današnjem poslovanju, možda i najizraženije do sada, te se i mi moramo kontinuirano prilagođavati i transformirati. Suradnja sa SAS Instituteom donosi nam nova znanja u domeni analitike i analitičkih alata, što pak u konačnici kreira umjetna inteligencija, dok će nam suradnja s Dell Technologies omogućiti da izgradimo bolju budućnost, transformiramo IT sektor i zaštitimo informacije koje su, usudio bih se reći, nafta budućnosti. Sve se bazira na podacima. Mi se trudimo ne samo pratiti trendove već i pokretati ih. Konkretno, rješavati procese klijenata. Razvoj umjetne inteligencije utječe i na gospodarstvo te se očekuje da će do kraja 2020. ukupna javna i privatna ulaganja u EU-u dosegnuti vrijednost od najmanje 20 milijardi eura, istaknuo je na samom početku predsjednik uprave Compinga Alojzije Jukić.
Na konferenciji se tako, između ostalog, moglo doznati kako Dell DPS portfolio može pomoći korisnicima koji se susreću s izazovom zaštite podataka, a key note konferencije Davor Runje, suosnivač tvrtke ZASTI, govorio je kako vodeće svjetske kompanije ulažu ogromne resurse u razvoj AI-a želeći osigurati strateške pozicije u ovom tehnološkom području te kako su slični trendovi vidljivi i u Hrvatskoj.
Kako će izgledati povratak na posao 2025.?
Posebno je zanimljiv bio panel o tome „Kako će izgledati povratak na posao 2025.?“ na kojem su sudjelovali Miloš Djurković, direktor SAS Institute za Adriatik regiju, Tomislav Križan, CEO Atomic Inteligence, prof. Ivan Petrović, voditelj Laboratorija za autonomne sustave i mobilnu robotiku na FER-u i Davor Runje, suosnivač tvrtke ZASTI.
Iako bi na prvi pogled mogli reći da će se stvari u budućnosti uvelike promijeniti, u sljedećih pet godina nitko ne očekuje neke bitnije promjene.
Tako je Runje istaknuo da je strah koji mnogi osjećaju zbog dolaska umjetne inteligencije zapravo neopravdan.
Precjenjujemo što će se dogoditi, nitko još nije ostao bez posla. Algoritamski nismo još ništa revolucionarno napravili. Danas kognitivno zamjenjujemo ljude i tim sitnicama olakšavamo posao. Oni zahtjevniji algoritmi kasnije će biti teži nego što ih danas možemo procesuirati te će u tom smjeru ići napredak umjetne inteligencije, uvjeren je Runje.
Možda je najbolju definiciju umjetne inteligencije izrekao Križan, koji je rekao: U IT-ju smo lijeni i tražimo put kako najkraće odraditi neku radnju. Razvoj umjetne inteligencije je upravo to - najkraći put.
Đurković je istaknuo kako je umjetna inteligencija, iako je danas naprednija nego na samom početku, još uvijek u početnoj fazi, ali to ne znači da nije upotrebljiva.
Umjetna inteligencija se danas koristi u medicini, bankarstvu, sprječavanju prijevara i to bi trebalo biti u fokusu države. Jer ako spriječimo prijevare, moći ćemo više ulagati kao npr. AI u medicini, pojašnjava Đurković.
Sudionici su se složili kako je teško predvidjeti za što će se sve tehnologija i kakva tehnologija koristiti u budućnosti. Ali i da ne smijemo dozvoliti da tehnologija u potpunosti preuzme naše živote.
Tehnologija će nam sve više omogućavati da budemo kreativniji, da kroz edukaciju budemo kreativni pa da onda možemo biti i inovativni, istaknuo je Miloš, na što je reagirao Križan i rekao: Ono na što se trebamo kladiti i što trebamo predviđati je školstvo, tu smo zapeli.
Ljudi zbog tehnologije postaju sve gluplji, pada nam inteligencija. Danas samo tipkamo i to uništava naše procese. Nitko ne piše na papiru, ljudi slabo čitaju, sve se banalizira, jer dostupno je na internetu pa kada nam zbilja nešto treba, onda ćemo i pročitati. Tehnologije poglupljuju, a trebalo bi biti obrnuto, upozorava Križan.
I prof. Petrović se slaže da bi trebalo ulagati u edukaciju i obrazovanje, pogotovo onih ljudi čije će poslove zamijeniti automatizacija i roboti.
Školstvo je danas najveći problem, nove generacije nemaju vještine jer malo rade rukama. Potrebno je ulagati u školstvo i u obrazovanje jer promjene su već tu, društva koja se brzo prilagode brže će i napredovati, poručio je na kraju prof. Petrović.
